Za četvrtinu mladih u Crnoj Gori prepreka da prijave sumnju u korupciju bilo bi prijateljstvo.
To stoji u istraživanju javnog mnjenja koje je sprovela Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI).
RAI je sprovela onlajn istraživanje sa 100 mladih starosti između 18 i 30 godina preko Fakulteta političkih nauka (FPN) i Instituta alternativa (IA).
Među onima koji su učestvovali u istraživanju, 77 odsto ispitanika razumije šta znači biti zviždač i koja je njegova uloga.
O zviždačima je najveći broj njih (73 odsto) saznalo putem medija, malo više od trećine putem formalnog obrazovanja (37 odsto), a dio na obukama (12 odsto).
Istraživanje je, takođe, pokazala da veliki broj ispitanika (77 odsto) nema sumnje da bi osoba trebalo da prijavi kršenje zakona ukoliko im se desilo, dok je malo više od polovine (52 odsto) kazalo da bi prijavilo kršenje zakona u slučaju da su lično svjedočili tome.
Kao motivaciju za prijavljivanje nadležnima u najvećem broju slučajeva jeste pravda i integritet (86 odsto), bolja budućnost (59 odsto), samoočuvanje (devet odsto) i heroizam (dva odsto).
Kada su konkretni slučajevi u pitanju, 86 odsto ispitanika kazalo je da nije svjedočilo kršenju zakona, a 14 odsto da jeste.
Na pitanje o obeshrabrujućim razlozima koji bi uticali na prijavljivanje, više od dvije trećine kazalo je da je to uvjerenje da prijavljivanje neće imati rezultate (67 odsto), prijateljstvo (25 odsto), strah od odmazde (20 odsto) i uvjerenje da to nije njihova odgovornost (12 odsto).
Istraživanje je sprovedeno i među mladima u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
“Mada su rezultati pokazali interesantne sličnosti, takođe su zabilježene neke razlike u odgovorima onih koji bi prijavili korupciju u slučaju da joj svjedoče”, navodi se u saopštenju RAI, inicijative sa sjedištem u Sarajevu.
12,5 odsto prijava tokom četiri mjeseca 2021. podnijeto je aninonimno. Ukupno je u tom periodu podnijeto 40 prijava, što je za skoro četiri puta više u odnosu na isti period 2020.
Među mladima u Srbiji takođe bi četvrtinu obeshrabrilo da prijavi korupciju prijateljstvo (25 odsto), ali više od trećine strah od odmazde (35 odsto), a samo jedan odsto zbog uvjerenja da to nije njihova odgovornost.
U slučaju BiH, skoro svaki četvrti je kazao zbog prijateljstva (22 odsto), svaki treći strah od odmazde (35 odsto), a gotovo svaki peti zbog uvjerenja da to nije njihova odgovornost.
Usvajanjem Zakona o sprečavanju korupcije, koji se primjenjuje od 2016. godine, Crna Gora se priključila nevelikom broju evropskih zemalja u kojima je zakonski uređen tretman zviždača. Nadležnosti postupanja po prijavama i zaštite zviždača povjerene su Agenciji za sprečavanje korupcije, kao centralnom antikorupcijskom tijelu.
Zakonom je propisano da zviždač koji ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, može podnijeti prijavu. Ugrožavanje javnog interesa, u smislu ovog zakona, podrazumijeva povredu propisa, etičkih pravila ili mogućnost nastanka takve povrede koja je izazvala, izaziva ili prijeti da izazove opasnost po život, zdravlje i bezbjednost ljudi i životne sredine, povredu ljudskih prava ili materijalnu i nematerijalnu štetu po državu ili pravno i fizičko lice, kao i radnju koja ima za cilj da se za takvu povredu ne sazna.
Agencija je povodom Međunarodnog dana zviždača, koji se obilježava 24. marta, saopštila da je od početka rada 2016. godine njenom Odsjeku za prijave i zaštitu zviždača dostavljeno 457 prijava.
Među mladima u Srbiji takođe bi četvrtinu obeshrabrilo da prijavi korupciju prijateljstvo (25 odsto), a nešto manji procenat mladih u BiH (22 odsto) je istovjetno odgovorio na to pitanje
U prvom kvartalu ove godine godine bilo je 40 prijava zviždača, što je za skoro četiri puta više u odnosu na isti period prethodne godine i najviše od početka rada Agencije na nivou prva tri mjeseca godine, navodi se u kvartalnom izvještaju koji je predstavljen na posljednjoj sjednici Savjeta.
Od ukupnog broja prijava zviždača u prvom kvartalu 2021, svega 12,5 odsto je podnijeto anonimno, značajno manje u odnosu na iste izvještajne periode prethodnih godina, navodi se u dokumentu.
Član Savjeta Zlatko Vujović kazao je da je veoma ohrabrujuće da se smanjio broj anonimnih prijava. “To ukazuje na stepen povjerenja u Agenciju i da se ljudi ne kriju, nego su spremni da stanu iza svega toga”, kazao je on na sjednici Savjeta.
Bonus video: