Istraživanja javnog mnjenja pokazuju pad podrške LGBTIQ osobama tokom prošle godine, kao i značajan pad njihove vidljivosti zbog čega je potrebno snažnije nego ikad pružiti odgovor protiv svih oblika diskriminacije, prije svega u javnom prostoru, kako bi bilo stvoreno inkluzivno društvo koje voli i poštuje bogatstvo različitosti.
To je saopšteno na okruglom stolu "Medijsko izvještavanje o LGBTIQ osobama tokom 2020. godine u Crnoj Gori", koji je organizovala Asocijacija Spektra, u saradnji sa Kvir Montenegrom, prenosi PR Centar.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, kazao je da istraživanja javnog mnjenja pokazuju pad podrške LGBTI osobama tokom prošle godine.
„Tokom 2019. godine smo imali značajan porast podrške LGBTIQ osobama. Ovo pokazuje da podrška u opštoj populaciji nije progres koji ide linearnom putanjom. To je drugotrajan proces za koji nam je neophodna integracija, koja znači prihvatanje, a ne samo toleranciju“, rekao je Ulićević.
Analize medijskog izvještavanja, kako je rekao, pokazuju ono što se iskustveno zna, a to je značajan pad vidljivosti LGBTIQ osoba tokom 2020, te generalno izostanak proaktivnog bavljenja tom temom u medijima.
„Nevidljivost za nas po pravilu znači nasilje, koje takođe ostaje nevidljivo. A onda kada je vidljivo nailazimo na značajan stepen tolerancije na to nasilje. U praksi bilježimo izuzetno veliki porast mizoginije, a onda i homofobije i transfobije“, pojasnio je Ulićević.
Istakao je da je u medijima prisutan značajan stepen izvještavanja o transrodnim osobama, ali i LGBTIQ osobama u viktimizujućem tonu.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, poručila je da se granice pomjeraju samo ako se govori i neprestano podsjeća na prave vrijednosti.
„Da se glasnije čujemo, da mijenjamo društvene i zakonske norme i stvaramo svijet za čovjeka koji neće biti etiketiran već prihvaćen. Mi u javnoj upravi moramo biti svjesni posebnosti naših građana i građanki da bismo pravilno programirali i sprovodili javne politike. Sa druge strane, kroz inkluzivne procese, mapiramo potrebe i tražimo različite perspektive uključujući mišljenja mnogih ljudi, a posebno marginalizovanih grupa, kako bi nam to pomoglo u kreiranju ravnopravnih servisa javne uprave, jer naš posao je da služimo svima“, jasna je Srzentić.
Kazala je da posebnu ulogu imaju nevladine organizacije koje su dale značajan doprinos promociji i afirmaciji ljudskih prava, otvaranju tabu tema i kreiranju ambijenta u kojem je stvoreno inkluzivnije društvo.
„I mediji su ključni činilac oblikovanja javnog mnjenja, kao i glavni akteri na prvoj liniji borbe protiv stereotipa i predrasuda svih vrsta. U posljednjih godinu uočavamo porast mizoginije, koja je naročito pogađala žene u javnom i političkom životu. Homofobija dolazi iz mizoginije. I uvijek kad imamo dodatno ugrožena prava žena imamo i veću homofobiju, transfobiju i ugroženija prava LGBTIQ osoba i ostalih marginalizovanih grupa“, rekla je Srzentić.
Potrebno je, kako smatra, da svi zajedno, snažnije nego ikad pružimo odgovor protiv svih oblika diskriminacije, prije svega u javnom prostoru, kako bi bilo stvoreno inkluzivno društvo koje voli i poštuje bogatstvo i svoje raznolikosti.
„Udruženim snagama moramo naći način da sve vratimo na put koji će ići ka jednakosti, a kroz saradnju medija, institucija i civilnog sektora da damo doprinost adekvatnom predstavljanju LGBTIQ osoba“, rekla je Srzentić.
Samostalna savjetnica I u Direkciji za antidiskriminacione politike, Semra Martinović, kazala je da su mediji ciljna grupa od posebne važnosti imajući u vidu da oni mogu da doprinosu izgradnji otvorenog, pravednog, ravnopravnog i tolerantnog društva.
„Mediji kao osnovni konstituenti javnog mnjenja se mogu odrediti kao ogledalo nivoa poštovanja ljudskih prava u društvu. Isto tako mediji modu da budu katalizator u širenju mržnje, ksenofobije, homofobije, rasizma i nasilja“, rekla je Martinović.
Strategija za unapređenje života LGBTIQ osoba u Crnoj Gori za period 2019-2023 definiše kao jedan od ciljeva kreiranje Zakona o rodnom identitetu, odnosno Zakona o pravnom prepoznavanju roda na bazi samoopredjeljenja, koji će upotpunosti biti usklađen sa međunarodnim obavezama i pravom.
„Strategijom je planirano da se ovaj Zakon donese do kraja 2023. godine. Međutim, ono što ostaje kao izazov pred svima nama je podizanje nivoa svijesti građana i građanki o ljudskim pravima LGBTIQ osoba, kao i jačanje njihovog društvenog prihvatanja. Ostvarivanje tog cilja zahtjeva angažman svih društvenih aktera u dužem periodu“, rekla je Martinović.
Docent na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum u Beogradu, Aleksa Milanović, predstavljajući Analizu izvještavanja o transrodnim osobama u štampanim, onlajn i elektronskim medijima u Crnoj Gori za 2020. godinu, kazao je da je vidljvost preduslov za stvaranje mogućnosti za unapređenje položaja te društvene grupe.
„Važno je da vidljivost koju nam omogućavaju mediji bude ostvarana putem izvještavanja koje je u skladu sa etičkim i profesionalnim standardima i u skladu sa preporukama zajednice, jer sve drugo može doprinijeti daljem kršenju ljudskih prava, dubljoj stimatizaciji, dehumanizaciji osoba koje pripadaju trans zajednici“, pojasnio je Milanović.
On je naveo da je u štampanim medijima o transrodnim osobama, objavljeno samo 16 tekstova za godinu.
„To je izuzetno mali broj tekstova, a posebno ako se uporedi sa brojem tekstova koji su objavljeni u online medijima. Praćeno je 14 online medija i oni su ukupno objavili 114 tekstova za godinu. Ono što privlači pažnju je broj tekstova posvećenih temi interpolnosti. U štampanim medijima ta tema nije ni obrađivana, a u online medijma imamo samo jedan tekst“, rekao je Milanović.
Elektronski mediji su, kako je naveo, imali vrlo malo sadržaja o trans tematici.
„Posmatrano je ukupno devet televizija, sa ukupno 284 emisije i utvrđeno je da su se sadržaji o transrodnosti pojavljivali samo na tri televizije. Prateći šest portala vidimo da je tokom 2019. godine tih šest portala objavilo ukupno 139 tekstova koji se bave temom transrodnosti, dok je u 2020. godini tih istih šest portala objavilo ukupno 87 tekstova“, kazao je Milanović.
Utvrđeno je, kako je naveo, da se tema transrodnosti najčešće pojavljuje u rubrici društvo, a prilično je uočljivo, kako je dodao, da mediji manje paze na korektnost kada izvještavaju o stranim temama.
„Tokom 2019. godine na šest posmatranih portala objavljeno je 24 intervjua sa pet transrodnih osoba. Kada se to uporedi sa podatkom iz 2020. godine vidimo da imamo samo tri intervjua. Jasno je da mediji nisu pokazali skoro nikakvo interesovanje za ovaj žanr izvještavanja“, istakao je Milanović.
Poručio je da je neophodno da veći broj medijskih sadržaja bude posvećen problemu transfobije i njenim posljedicama koje se ogledaju u kršenju osnovnih ljudskih prava, različitim oblicima diskriminacije i nasilja.
Aktivista Kvir Montenegro-a, Vojin Ćetković, predstavljajući analizu „Medijsko izvještavanje o LGBTIQ osobama u 2020. g.“ naveo je da su medijski prilozi prikupljeni pretragom digitalne arihive Arhimed u periodu od 1. januara do 31. decembra 2020. godine i da su praćena ukupno 24 crnogorskih medija.
„Bilo je ukupno 1558 medijskih priloga koji su sadržali teme u vezi sa LGBTIQ osobama. Online portali su imali najviše sadržaja vezanih za ovu temu sa oko 70 odsto, štampani mediji 24 odsto i televizija svega šest odsto. To je znatan pad u odnosu na 2019. godinu kada je tih priloga bilo 179, a 2020. ih je bilo 90“, rekao je Ćetković.
Od 1558 članaka, u njih 42,4 odsto se, kako je rekao, LGBTIQ zajednica spominje kroz samo jednu riječ ili rečenicu.
„Tendencija medija u Crnoj Gori je da posmatraju zajednicu kao homogenu, gdje se jako slabo medijski prilozi posvećuju grupacijama unutar same zajednice. 84 osto priloga se odnosi na LGBTIQ zajednicu u cjelini. Od medijskih priloga koji se odnose na specifičan identiet unutar LGBTIQ akronima, najviše priloga je o gej muškarcima. Manje od jedan osto priloga je o interpolnim i nebinarnim osobama“, kazao je Ćetković.
U odnosu na 2019. godinu, kako je pojasnio, veći je procenat negativno ocijenjenih priloga (sa 8 odsto na 11) i manje pozitivno ocijenjenih priloga (sa 11 na 3 odsto).
„Najveći broj negativno ocjenjenih priloga je na portalu IN4S (50% od negativno ocijenjenih priloga)“, naveo je Ćetković.
On je ukazao da je prethodna godina pokazala trend opadanja samoinicijativnosti u izvještavanju o LGBTIQ osobama.
Događaj je dio projekta "Sistemska transformacija društva", koji je podržalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava i Savjet Evrope, a nastavak je aktivnosti obilježavanja mjeseca IDAHOT 2021, koji Spektra realizuje sa Kvir Montenegrom, Juventasom i Udruženjem LBTQ žena Stana.
Bonus video:
