Uzgoj australijskog raka na prostoru Stare ciglane u Spužu mogao bi da predstavlja veliku opasnost po životnu sredinu, jer se radi o invazivnoj vrsti, čiji je uvoz zabranjen u zemljama u okruženju.
Tu vrstu djelatnosti planira da otvori preduzeće “Zelena planina” iz Tivta, iza koje stoji ukrajinski biznismen Roman Denkovič, javnosti poznat kao kupac bazena crvenog mulja u KAP-u, ali i po najavama o gradnji nekoliko fabrika u Crnoj Gori.
Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu o projektu u Spužu, za koji je “Zelena planina” podnijela zahtjev za davanje saglasnosti, bio je na javnoj raspravi u Opštini Danilovgrad, a ono što ekolozi zamjeraju je što u njemu nije navedeno da se radi o invazivnoj vrsti i o eventualnoj šteti koju bi ona mogla da nanese prirodi.
U obimnom elaboratu koji je radila podgorička firma “Paming”, navodi se da se lokacija objekta nalazi blizu Spuža sa njegove sjeverne strane na prostoru Stare ciglane i od centra Danilovgrada je udaljena oko 8,1 km vazdušnom linijom, da je u vlasništvu investitora i trenutno je van bilo kakve funkcije, napuštena, devastirana i zarasla u korov.
“Proizvodnja je usmjerena na uzgajanje australijskog slatkovodnog raka. Uzgajanje se odvija paralelno kako u jednom bazenu, tako i u različitim bazenima jer su sistemi svih bazena tehnološki autonomni. Ovo se radi u cilju diversifikacije proizvoda sa maksimalnim zadovoljavanjem crnogorskog tržišta i susjednih zemalja delikatesnim vrstama hidrobionata čija je ponuda u ovom regionu veoma mala.
Najpoznatije su dvije vrste australijskog slatkovodnog raka i to Maron marron i Jabbi Yabby”, piše u elaboratu.
Navodi se da na toj lokaciji nisu evidentirane ugrožene, rijetke, endemične i zaštićene vrste biljaka, a da se svi uticaji na životnu sredinu mogu manifestovati kao posljedica izgradnje i rekonstrukcije objekta.
“Kompleks uzgajanja australijskog slatkovodnog raka u postrojenjima zatvorenog vodosnabdijevanja (PZV), spada u takvu vrstu objekata koji u toku eksploatacije, odnosno u svom svakodnevnom radu ne mogu značĉajnije ugroziti stanje žţivotne sredine, izuzimajući akcidentne situacije. Što se tiče rijetkih, prorijeđenih, endemičnih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, njih na lokaciji i njenom užem okruženju nema, pa se može konstatovati da uticaj izgradnje i eksploatacije poslovnog objekta na floru i faunu koja se nalazi u okruženju lokacije neće biti značajan. Uzgajanje rakova je bazirano na zakonima prirode, u kompleksu maksimalno stvorenih prirodnih uslova za život rakova”, piše u elaboratu.
S tim se ne slažu ekolozi, koji tvrde da se radi o stranim vrstama koje su opasne po naše prirodne vrste.
“Radi se o vrstama porijeklom iz Australije čiji je uvoz zabranjen u Srbiji i Hrvatskoj. Strane vrste su opasne po prirodne ekosisteme jer postaju predatori bez prirodnog neprijatelja. Ove vrste zauzimaju prostor i hranu drugim srodnim vrstama, a osim toga često prenose bolesti koje nijesu poznate našim vrstama. U slučaju da ove vrste budu unesene u Crnu Goru stvoriće uslove da dođu u kontakt sa prirodnim staništima što će izazvati u dogledno vrijeme totalno narušavanje prirodne ravnoteže rijeke Zete i njenih pritoka. I u slučaju da rakovi ne napuste farmu, njihovi patogeni (nosioci bolesti) će dospjeti u prirodnu sredinu i tako će otpočeti izmjena prirodne ravnoteže”, kazala je koordinator “Grin Houma” Jelena Marojević Galić.
Ona je navela da se elaborat nije stavio fokus na procjenu invazivnosti vrsta , “što je suština, već na ostale aktivnosti koje imaju vrlo mali uticaj na životnu sredinu”.
Crnogorski propisi šturo tretiraju problem invazivnih vrsta i uglavnom samo notiraju da postoje, ali je za njih neophodna dozvola za uvoz, koju izdaje Agencija za zaštitu životne sredine. Procijenjeno je da šteta koju strane invazivne vrste godišnje uzrokuju u 27 zemaljama EU iznosi između 9,6 i 12 milijardi eura. U Hrvatskoj imaju veliki problem sa signalnim rakom koji potiče iz Sjeverne Amerike, a u Evropu je unesen polovinom 20. vijeka. Signalni rak jedna je od najvećih prijetnji opstanku autohtonih vrsta rakova u Evropi.
Ćuković: Nije bilo primjedbi
Izvršni direktor “Paminga” Ivan Ćuković, uz primjedbu da se niko od ekologa nije pojavio na javnoj raspravi, kazao je da je elaborat bio, u skladu sa zakonom na javnom uvidu.
“Nisam dobio na javnoj raspravi informaciju da li je neko uputio dopis u vezi sa sadržinom elaborata. On još nije usvojen, moraće da prođe revizionu komisiju i sačekaćemo izvještaj da li će dobiti pozitivnu ocjenu ili će biti primjedbi. Za sada mogu samo toliko da kažem”, kazao je Ćuković.
Na javnoj raspravi je, međutim, rečeno da će jedinke koje budu unešene biti provjerene sa mikrobiološkog aspekta i da neće na njima biti organizmi koji mogu biti opasni po životnu sredinu. Predstavnici obrađivača elaborata smatraju da četiri vrste filtera koji će biti ugrađene u farmi neće dozvoliti da izvan okvira farme izađu nosioci bolesti. Bilo je priče i o alternativnim rješenjima, da se gaje neke druge vrste, ali oni su naveli da nijedna vrsta raka nije profitabilna kao ova iz Australije, jer brzo napreduje i ima najveći priraštaj.
Bonus video:
