Bivša ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker pisala je koordinatoru Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) da je zabrinuta zbog proglašenje Branimira Gvozdenovića za “ambasadora obale Mediterana”.
Ona je ocijenila da je “žalosno” da ozbiljne organizacije kao što je UNEP i PAP/RAC daju tako pogrešan signal mediteranskom civilnom društvu u pogledu zaštite veoma osjetljivih biodiverziteta Mediterana. “Pišem vam kako bih izrazila zabrinutost vezano za nominaciju osobe kao što je Branimir Gvozdenović za ambasadora obale, koji je tokom svog ministrovanja, uzevši u obzir sve dato, doprinio destrukciji crnogorske obale koja je još u toku”, piše Štajnaker u pismu UNEP-u.
Centar za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) i UNEP su bivšeg ministra turizma i održivog razvoja i aktuelnog potpredsjednika Skupštine Crne Gore nagradili zbog doprinosa zaštiti crnogorske obale.
Koordinator UNEP-a Gaetano Leone odgovorio je, međutim, da su uvjereni da su učinili pravi izbor u pogledu Gvozdenovića. “Svjesni smo zabrinutosti koju ste izrazili vezano za nominaciju ambasadora Mediteranske obale 2017. Dok razumijemo da je teško dostići jednoglasnost kada je riječ o priznanju doprinosa javnim ličnostima kao u ovom slučaju, uvjereni smo da smo učinili pravi izbor”, piše u odgovoru Leonea.
Štajneker je UNEP-u pisala da je situacija na crnogorskoj obali “zastrašujuća”, kao i da su Nacrt prostornog plana posebne namjene priobalnog područja Crne Gore i Strategija upravljanja integrisanom obalom “instrumenti za dalje uništavanje obale, a posebno prirode i biodiverziteta koji je još ostao”.
“Uništena (obala), nelegalna gradnja, gotovo da nema funkcionalnog upravljanja otpadom, totalna urbanizacija primorskog žarišta Budve... Više od 20 relevantnih NVO protestovalo je eksplicitno protiv ovih dokumenata. Plan je razvio Regionalni zavod za urbanističko planiranje, čiji je vlasnik brat premijera Mila Đukanovića - Aco Đukanović”, piše Štajnaker.
Ona je kao “poseban Gvozdenovićev doprinos” zaštiti obale i prirode ilustrovala primjerom Ulcinjske solane i luksuznog odmarališta u Nacionalnom parku “Skadarsko jezero”.
“Obećao je (Gvozdenović) meni lično da će zahtjev da Solana dobije status RAMSAR područja od posebnog značaja neizbježna, šta nije bilo istina. Ignorisao je relevantne pozive na zaštitu Solane u izvještaju o napretku EU Komisije, kao i u pratećoj rezoluciji Evropskog parlamenta. Uprkos svemu tome Solana do danas nije zaštićena”, kazala je.
Tvrdi da je Gvozdenović odlučio da povjeri upravljanje Ulcinjske solane administraciji NPCG, koja nije adekvatno opremljena ni materijalno ni osobljem da implementira taj zadatak.
“Biodiverzitet na Ulcinjskoj solani pogoršao se od tada zahvaljujući Gvozdenoviću. Cilj je veoma jasan da se uništi biodiverzitet do te mjere da ništa ne ostane da se zaštiti”, tvrdi Štajnaker. Podsjetila je da je Gvozdenović bio taj koji je snažno promovisao “ekološki neprihvatljiv” projekat luksuznog odmarališta u NP “Skadarsko jezero” .
Nijesam čula za Savjet, ni da se predsjednik bavi ekologijom
Branimira Gvozdenovića je za počast predložio predsjednik Filip Vujanović, odnosno Nacionalni savjet za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem, na čijem je čelu Vujanović.
“Tokom dvije godine u službi njemačke ambasadorke u Crnoj Gori od 2014. do 2016. nikada nijesam čula za ovu funkciju (predsjednik Savjeta) crnogorskog predsjednika, niti vidjela neke njegove aktivnosti u ovoj oblasti”, kazala je Štajnaker UNEP-u.
Mediteranski dan obale se obilježava od 2007. sa ciljem podizanja svijesti o značaju obalnog područja kao prirodnog i ekonomskog resursa, te omogućavanja razmjene iskustava u primjeni modela održivog obalnog razvoja.
Bonus video:
