Skupštini Crne Gore prošle godine podnesen je najmanji broj zahtjeva za pristup informacijama, pokazuju statistički podaci za period od 2011. godine.
Prema zvaničnim podacima sa sajta Skupštine, 2020. godine pristigla su samo 43 zahtjeva, što je pet manje u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći broj zahtjeva na adresu crnogorskog parlamenta stigao je 2011. i 2014. godine - 162, odnosno 161.
Svih ostalih godina bilo je manje od 100 zahtjeva.
Od 2011. do kraja prošle godine, stigla su ukupno 837 zahtjeva za pristup informacijama, od kojih je više od polovine usvojeno - 439, a djelimično usvojen 61. Odbijeno je 227, 95 informacija je već bilo objavljeno, a bilo je 15 odustanaka.
Ustavom Crne Gore je propisano da svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja. Pravo pristupa informacijama može se ograničiti ako je to u interesu zaštite života, javnog zdravlja, morala i privatnosti, vođenja krivičnog postupka, bezbjednosti i odbrane Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske politike. To pravo se ostvaruje podnošenjem zahtjeva za pristup informaciji, na koji se odgovara u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
Na sajtu se napominje da je Zakon o SPI donijet u julu 2012. godine, a primjenjuje se od sredine februara 2013. godine. Krajem aprila 2017. godine, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o SPI.
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (MJU) uputilo je početkom mjeseca javni poziv za učešće u javnoj raspravi o inoviranom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SPI.
Misija međunarodnih stručnjaka dala je ranije mišljenje da su crnogorske institucije prečesto ograničavale pristup dokumentima.
Iz resora Tamare Srzentić saopštili su da će se okrugli sto povodom javne rasprave o inoviranom Nacrtu zakona održati u četvrtak.
Iz MJU su pozvali na učešće u raspravi “kako bismo zajedničkim radom doprinijeli unapređenju predloženih rješenja, sa ciljem kreiranja transparentnog i otvorenog društva”.
Bonus video:
