Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da su poslanik Skupštine Crne Gore Slaven Radunović i dva odbornika prekršili Zakon o sprečavanju korupcije jer nisu prijavili udio u “Srpskoj kući”.
Time je institucija na čijem je čelu Jelena Perović potvrdila pisanje “Vijesti”, koje su prije mjesec objavile da mnogi u svojim imovinskim kartonima nisu prijavili vlasnički udio u “Srpskoj kući”.
Povezani članci
Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da prijavi tačne prihode i imovinu u svojim imovinskim kartonima, koji, između ostalog, uključuju i podatke o „akcijama i udjelima u pravnom licu i drugim hartijama od vrijednosti“.
„Srpska kuća“ osnovana je 2017. godine, a tada je 29 osoba upisano kao vlasnici po 3,44 odsto udjela u ovom privrednom društvu.
S obzirom na to da su mnogi od njih sadašnji ili doskorašnji javni funkcioneri, pretragom njihovih imovinskih kartona utvrđeno je da većina među njima nisu prijavili ovaj udio.
Dok je to uradio, na primjer, bivši poslanik a sada predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović, to nisu, između ostalih, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić, bivši poslanici Budimir Aleksić i Nataša Jevrić.
Agencija je juče objavila odluku za Radunovića, u čijem slučaju je utvrdila da osim udjela u “Srpskoj kući” nije prijavio svu nepokretnu imovinu.
“Shvatajući intencu Zakona o sprečavanju korupcije, a znajući da imovina u ‘Srpskoj kući’ nije stvarna imovina koja može da se proda, optereti na neki način ili koju neko može da naslijedi od njega, a zbog specifičnosti osnivačkog akta i Statuta, nije je ni prijavljivao kao svoju imovinu kako ne bi dovodio u zabludu onoga koga interesuje njegova imovina”, navodi se u obrazloženju.
U Statutu, u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se da osnivači ne mogu prenijeti, založiti, opteretiti ili na drugi način otuđiti svoj udio u društvu trećim licima osim isključivo uz saglasnost ostalih osnivača.
Odbornik u Skupštini opštine Danilovgrad Pero Radonjić takođe nije prijavio udio, ali, prema odluci Agencije, ni svu imovinu, koja uključuje nepokretnosti, automobil i kredit.
Kada je u pitanju udio, Radonjić je kazao “da se radi o nemaru, te da nije htio da prikrije bilo šta od ovoga što mu se na teret stavlja”.
“Na kraju je istakao da će prilikom popunjavanja izvještaja sljedeće godine voditi računa o ovim detaljima i da će iste prijaviti”, navodi se u njegovom izjašnjenju.
U slučaju odbornika u SO Berane Gorana Kikovića, osim udjela nije prijavio automobil i više kredita.
Kada su u pitanju automobil i krediti, Kiković je naveo da se radi o nenamjernom propustu, a za udio u “Srpskoj kući” kazao je da “nije znao da je vlasnik nego je mislio da se radi o fiktivnom pravnom poslu”.
“Ističe da su prilikom osnivanja društva, svi osnivači uplatili ukupni novčani kapital u iznosu od jednog eura i od tog osnivačkog uloga njegov udio je 3,44 odsto, što iznos 0,03 eura. Dalje ističe da nije vlasnik ni suvlasnik nepokretnosti ili njegovog dijela, što se moće utvrditi procjenom kod nadležnog organa koji vodi evidencije o nepokretnostima, jer za nepokretnosti ni on, ni drugi osnivači, nije uplatio nijedan cent nego Vlada Srbije, pa nije ni njihov vlasnik”, navodi se u njegovom izjašnjenju.
„Srpska kuća“, kao društvo sa ograničenom odgovornošću, osnovana je u martu 2017. godine.
Ideju da se formira ovakva institucija podržao je i tadašnji premijer a sadašnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.
Donacijom srpske Vlade kupljen je i opremljen poslovni prostor na samoj obali Morače u centru Podgorice i stvoreni uslovi za rad. Vlada Srbije je izdvojila za “Srpsku kuću” oko 3,4 miliona eura. Prema kartonu Đukanovića, riječ je o poslovnom prostoru ukupne površine od 1.551 metar kvadratni.
Za one za koje Agencija utvrdi da su prekršili Zakon, propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.
Agencija je juče objavila i da je Blažo Rađenović kao odbornik u SO Budva prekršio Zakon jer nije prjavio sve prihode.
Perović: Briga za vladavinu prava neće ostati nezapažena
Nakon promjena u Savjetu Agencije i njenom rukovodstvu 2020. godine, Agencija je otpočela s proaktivnim pristupom prema izazovima u pogledu njene nezavisnosti, integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, neselektivnog pristupa i kvaliteta svojih odluka, unapređujudi sveukupan učinak, ocijenjeno je u Radnom dokumentu Evropske komisije (non-pejper) o stanju u poglavljima 23 i 24.
Poruke koje smo primili doživljavamo kao podršku i ohrabrenje, ne samo nama u Agenciji da nastavimo započetu reformu, već i svim državnim institucijama, da posvećena briga za zaštitu javnog interesa i vladavinu prava, neće ostati nezapažena, i da je ključni dio procesa evropskih integracija, poručila je direktorica Jelena Perović.
“Uz razumijevanje da smo tek napravili početne korake u ispunjenju svoje misije, koja zahtijeva dugotrajan, slojevit i sistematski angažman, čvrsto riješeni da smanjujemo prostor za greške, i dalje ćemo biti privrženi doprinošenju smanjenja stvarnog i percipiranog nivoa korupcije, nadogradnji sveobuhvatne etičke infrastukture i ambijenta povjerenja građana u javnu upravu i pravnu državu,” navodi se u saopštenju.
U periodu od početka godine do 1. juna Agencija je zbog kršenja antikorupcijskih zakona pokrenula 633 prekršajna postupka, što je za 15 odsto više nego tokom čitave prošle godine. Broj izdatih prekršajnih naloga (137) više je nego trostruko veći u odnosu na 2020. godinu.
Bonus video:
