SDT: Tendenciozni "izvještaji" MANS-a još jedan pokušaj diskreditacije

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) reagovalo je na tekst objavljen u "Vijestima“ pod naslovom "Javni interes po partijskom ključu“, u kojem su analizirani rezultati rada tužilaštva za period od 2013. do 2018.godine, shodno izvještaju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS, pod naslovom "Zarobljena država: Nacionalni izvještaj za Crnu Goru“.

U reagovanju, koje je dostavila specijalna tužiteljka i portparolka SDT-a Sanja Jovićević, ocjenjuje se da je ta nevladina organizacija "još jednom pokušala svojim tendencioznim 'izvještajima' i proizvoljnim zaključivanjima" da diskredituje rad tog tužilaštva, suprotno ostvarenim i mjerljivim rezultatima koji proizilaze iz podataka koji su sadržani u polugodišnjim i godišnjim izvještajima SDT-a.

Reagovanje SDT-a prenosimo u cjelosti:

"U pomenutom tekstu Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS na osnovu sprovedene „analize“ zaključuje da su javni funkcioneri rijetko optuživani, a još rjeđe osuđivani kao i da se smanjuje broj osoba osuđenih za korupciju.

Nasuprot tvrdnjama MANS-a, što smo više puta javno saopštavali, Specijalno državno tužilaštvo je podiglo 37 optužnica za krivična djela visoke korupcije koja se odnose isključivo na politički eksponirana lica i to, protiv 112 fizičkih lica, od čega su 111 lica pripadnici političke partije DPS i njihovih koalicionih partnera, a tvrdnje Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS imaju za cilj da javnost netačno informišu kako je Specijalno državno tužilaštvo selektivno u postupanju i da krivično gonjenje i krivične postupke usmjerava i vodi samo protiv pripadnika političkih subjekata koji su pripadnici sadašnje vlasti, odnosno nekadašnje opozicije, što nije tačno", navodi se u reagovanju koje je dostavila specijalna tužiteljka i portparolka SDT-a Sanja Jovićević.

Takođe, u svojoj analizi MANS navodi slučaj javnog funkcionera – predsjednika opštine Bar i njegove saradnice u kojem sud nije razmatrao kao otežavajuću okolnost razmjere štete prouzrokovane njihovih krivičnim djelima.

U odnosu na naprijed navedeno naglašavamo da u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore sud odmjerava kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to djelo, i u konkretnom slučaju je cijenio sve okolnosti koje su od uticaja da kazna bude manja ili veća, te je od olakšavajućih okolnosti na strani optuženih cijenio porodične prilike, da je optuženi Ž.P., porodičan čovjek, udovac, a optužena izvršna direktorica Zavoda za izgradu Bara D.K. samohrana majka maloljetnog djeteta, kao i raniju neosuđivanost osuđenih, dok otežavajućih okolnosti nije bilo, da je izrečena osuda optuženima neophodna i dovoljna za ostvarenje svrhe kažnjavanja, kako sa gledišta generalne, tako i sa gledište specijalne prevencije.

Iz MANS-a je navedeno da su u ovom slučaju izrečene blage kazne, a otežavajuće okolnosti su zanemarene zbog „greške tužioca“, kao i da je državni tužilac u ovom predmetu „zaboravio“ imovinsku korist stečenu krivičnim djelom, što nije tačno, jer je sud presudom oštećenu Opštinu Bar radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva i naknadu šteta uputio na redovnu građansku parnicu, a sve u skladu sa izjašnjenjem ovlašćenog predstavnika oštećene Opštine Bar koje je dato na glavnom pretresu. Takođe u Izvještaju se navodi da u ovom predmetu sud nije razmatrao kao otežavajuću okolnost razmjeru štete prouzrokovane njihovim krivičnim djelima, pa ističemo da visina stečene protivpravne imovinske koristi, odnosno pričinjene štete nije otežavajuća okolnost u smislu odredbi Krivičnog zakonika, već predstavlja kvalifikatorni elemenat krivičnog djela koja se optuženima stavljaju na teret, pa sa ovom činjenicom upoznajemo „analitičare“ MANS-a kako ubuduće svojim proizvoljnim i nestručnim zaključcima ne bi dovodili u zabludu evropske partnere koji im pružaju podršku u izradi ovakvih publikacija.

Nadalje, u pomenutom tekstu Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, na osnovu sprovedene „analize“ zaključuje da su Sporazumi o priznanju krivice dodatno smanjili kazne za one koji su osuđeni za korupciju na visokom nivou, čak i u slučajevima koji uključuju milionsku štetu, a da sudovi samo potvrđuju izuzetno blage kazne ne analizirajući da li je to u skladu sa zakonom, i zaključuju da sporazumi o priznanju krivice nijesu pomogli poboljšanju rezultata u finansijskim istragama koje su i dalje izuzetno skromne, i da je sve to dodatno smanjilo povjerenje javnosti u pravosuđe.

Da ovi navodi nijesu tačni proizilazi iz podataka sa kojima ovo tužilaštvo upoznaje javnost:

• U predmetu pod radnim nazivom „Vardar“ sa 33 fizička lica sklopljen je sporazum o priznanju krivice, u okviru kojih je 1.964.036,47 € – nadoknađena materijalna šteta Budžetu CG, 445.500,00 € – plaćena novčana kazna, 32.850,00 € – plaćeni troškovi Vrhovnom državnom tužilaštvu, odnosno ukupno 442.386,47 €, dok je u ostalom dijelu u kontradiktornom postupku pred Višim sudom u Podgorici postupak protiv ukupno 35 fizičkih lica i 23 pravna lica za iznos pričinjene štete Budžetu CG od 3.078.434,62 €;
• U predmetu pod radnim nazivom „Klap“ sa 11 fizičkih lica sklopljen sporazum o priznanju krivice , u okviru kojih je 1.841.643,13€ – nadoknađena materijalna šteta Budžetu CG, 246.000,00€ – plaćena novčana kazna, 14.200,00€ – plaćeni troškovi Vrhovnom državnom tužilaštvu, 961.140,26€ – odloženo krivično gonjenje (871.040,26€ – Budžet CG i 90.100,00€ – NKT), odnosno ukupno 3.062.983,39€, dok je u ostalom dijelu u kontradiktornom postupku pred Višim sudom u Podgorici ukupno 51 fizičkih lica i 15 pravnih lica za iznos pričinjene štete Budžetu CG od 6.910.045,42€;
• U predmetu pod radnim nazivom „Bora“ sa 12 fizičkih lica i 12 pravnih lica sklopljen sporazum o priznanju krivice, u okviru koji je 889.999,37€ – nadoknađena materijalna šteta Budžetu CG, 112.000,00€ – plaćena novčana kazna, 6.200,00€ – plaćeni troškovi Vrhovnom državnom tužilaštvu, 530.044,99 € – odloženo krivično gonjenje (491.044,99€ – Budžet CG i 39.000,00€ – NKT) , odnosno ukupno 1.538.244,36€, dok je u ostalom dijelu u kontradiktornom postupku pred Višim sudom u Podgorici ukupno 6 fizičkih lica.

Tako da je u samo ova tri predmeta „Vardar“, „Klap“ i „Bora“ zaključeno sporazuma sa 56 fizičkih i 12 pravnih lica, u kojima je na ime nadoknađene materijalne štete u Budžet CG ukupno uplaćeno 6.057.764,22€, dok je na ime novčane kazne uplaćeno 913.100,00€, kao i na ime troškova postupka Vrhovnom državnom tužilaštvu iznos od 72.750,00€, što ukupno iznosi 7.043.614,22€. U kontradiktornom postupku ukupno je 92 fizička lica i 38 pravnih lica za iznos pričinjene štete Budžetu CG od 9.988.480,04€, pa su netačni navodi MANS-a da Specijalno državno tužilaštvo kroz zaključene sporazume o priznanju krivice ide u korist okrivljenih i minimalnih kazni, jer se iz pregleda u odnosu na samo ova tri predmeta može vidjeti da će se u kontradiktornom postupku razmatrati dokazni predlozi u odnosu na veći broj okrivljenih lica i mnogo veću imovinsku korist od one koja je oduzeta po sporazumima o priznanju krivice.

Osim navedenog ističemo:

• U predmetu pod radnim nazivom „Šado 1“ formiranom protiv 21 lica zaključeno je 15 sporazuma o priznanju krivice, dok je za 6 lica glavni pretres po podignutoj optužnici u toku. U ovom predmetu po osnovu zaključenih sporazuma izrečene su višegodišnje kazne zatvora;
• U predmetu pod radnim nazivom „Šado 2“ formiranom protiv 8 lica zaključeno je 5 sporazuma o priznanju krivice, dok je za 3 lica glavni pretres po podignutoj optužnici u toku, i u ovom predmetu po osnovu zaključenih sporazuma izrečene su zatvorske kazne, te shodno prihvaćenoj obavezi izvršena uplata više od 20.000,00€ u humanitarne svrhe;
• U predmetu pod radnim nazivom „Barba 1“ formiranom protiv 11 lica, zaključeno je 8 sporazuma o priznanju krivice, dok je u odnosu na 2 lica predmet ustupljen nadležnim pravosudnim organima drugih država, za 1 lice je obustava postupka usled smrti i za jedno lice glavni pretres po podignutoj optužnici je u toku, a osim izrečenih zatvorskih kazni izvršene su uplate shodno izrečenoj novčanoj kazni kao sporednoj kazni, prihvaćenoj obavezi u humanitarne svrhe, kao i za troškove branilaca po službenoj dužnosti;
• U predmetu pod radnim nazivom „Barba 3“ formiranom protiv 11 lica zaključeno je 6 sporazuma o prizanju krivice, dok je u odnosu na 5 lica glavni pretres po podignutoj optužnici u toku, a osim izrečenih zatvorskih kazni izvršene su uplate shodno izrečenoj novčanoj kazni kao sporednoj kazni, prihvaćenoj obavezi u humanitarne svrhe, kao i za troškove branilaca po službenoj dužnosti;
• U predmetu pod radnim nazivom „Aurora“ formiranom protiv 5 lica zaključeno je 3 sporazuma o priznanju krivice, dok je u odnosu na 2 licca glavni pretres po podignutoj optužnici u toku, a osim izrečenih zatvorskih kazni izvršene su uplate shodno prihvaćenoj obavezi u humanitarne svrhe, kao i za troškove branilaca po službenoj dužnosti;
• U predmetu pod radnim nazivom „Doku“ formiranom protiv 21 lica zaključeno je 20 sporazuma o prizanju krivice, dok je u odnosu na 1 lice ustupljen nadležnom pravosudnom organu druge države, a osim izrečenih zatvorskih kazni izvršene su uplate shodno izrečenoj novčanoj kazni kao sporednoj kazni, prihvaćenoj obavezi u humanitarne svrhe, kao i za troškove branilaca po službenoj dužnosti;
• U predmetu pod radnim nazivom „Aurel“ formiranom protiv 11 lica zaključeno je 6 sporazuma o prizanju krivice, dok je u odnosu na 5 lica glavni pretres po podignutoj optužnici u toku, a osim izrečenih zatvorskih kazni izvršene su uplate shodno izrečenoj novčanoj kazni kao sporednoj kazni u iznosu od 48.000,00€, a u prihvaćenoj obavezi u humanitarne svrhe iznos od 110.000,00€;

¾ U predmetu pod radnim nazivom „Toranj“ formiranom protiv 9 lica zaključeno je 4 sporazuma o prizanju krivice, dok je u odnosu na 5 lica glavni pretres po podignutoj optužnici u toku, a osim izrečenih zatvorskih kazni izvršene su uplate shodno izrečenoj novčanoj kazni kao sporednoj kazni, prihvaćenoj obavezi u humanitarne svrhe;

Pa je u odnosu na sporazume o priznanju krivice koji se odnose na optužnice za organizovani kriminal u periodu od 2015 do 01.06.2021.godine zaključeno 137 sporazuma na osnovu kojih je oduzeta imovinska korist u iznosu preko 300.000,00€, izrečene su novčane kazne u iznosu preko 230.000,00€, te je u humanitarne svrhe uplaćeno preko 390.000,00€, dok se optužena lica čije učešće je u kriminalnoj strukturi u kvalitativnom i kvantativnom smislu značajno veće, nalaze u kontradiktornim postupcima pred sudom.

U objavljenoj publikaciji proizvoljno je navedeno da u tzv. „budvanskim“ predmetima, „U konačnim presudama izrečenim na temelju sporazuma o priznanju krivice, nedostaju razlozi za tako niske kazne i ne odgovaraju javnim funkcijama optuženog, niti onima koji su bili dio kriminalne grupe“, pa pojašnjavamo:

• Sporazumom koji je zaključen sa okrivljenim S.M. koji je sud prihvatio i na osnovu kojeg je donijeta presuda, okrivljeni S.M. je oglašen krivim i izrečena mu je kao glavna kazna jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 godine i 10 mjeseci, kao sporedna kazna jedinstvena novčana kazna u iznosu od 50.000€, dok je na osnovu čl.239 i čl.301 st.1 tač.2 ZKP-a, određeno da se Opštini Budva dosudi imovinsko pravni zahtjev u iznosu od 1.096.481,39€, koji iznos predstavlja pribavljenu imovinsku korist kriminalnoj organizaciji, tako što će okrivljeni S.M. na ime iznosa imovinsko pravnog zahtjeva, odnosno pribavljene imovinske koristi kriminalnoj organizaciji iznos od 1.096.481,39€ platiti na račun Opštine Budva u roku od 1 godine od dana pravosnažnosti presude, a kao sredstvo obezbjeđenja za navedi novčani iznos upisana je hipoteka na imovini okrivljenog S.M., ukupne vrijednost od 1.120.361,68€. Napominjem da je ovo tužilaštvo sa okrivljenim S.M. zaključilo još jedan sporazum o priznanju krivice, u vezi sa pravnim licima “G.C.” i “T.Q.P.”, na osnovu kojeg je donijeta presuda kojom je okrivljeni oglašen krivim i izrečena mu je kao glavna kazna zatvor u trajanju od 2 godine, a kao sporedna novčana kazna u iznosu od 50.000€.
• Sporazumom koji je zaključen sa okrivljenim L.R. koji je sud prihvatio i na osnovu kojeg je donijeta presuda okrivljeni L.R. je oglašen krivim i izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
• Na osnovu sporazuma koji je zaključen sa okrivljenim S.S., sud je ovom okrivljenom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, a okrivljenom pravnom licu „B. I.“ DOO iz Budve utvrđena je novčana kaznu u iznosu od 100.000,00€, i istovremeno određeno da se ista neće izvršiti ako pravno lice u roku od jedne godine ne bude odgovorno za novo krivično djelo u smislu čl.5 Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.
• Sa okrivljenim G.B izvršnim direktorom pravnog lica “T.Q.P.”, Doo Budva i okrivljenim pravnim licem “T.Q.P.”, Doo Budva tužilaštvo je zaključilo sporazum o priznanju krivice, a okrivljeni G.B. je priznao izvršenje krivičnog djela i u tom pravcu je donijeta presuda Višeg suda u Podgorici, dok je okrivljeno pravno lice “T.Q.P.” DOO Budva, na osnovu zaključenog sporazuma obavezano da vrati Opštini Budva protiv pravnu imovinsku korist u iznosu od preko 19 miliona €.

Ističemo da postupak u ovoj krivično pravnoj stvari još uvijek nije okončan protiv svih okrivljenih lica protiv kojih je u međuvremenu podignuta optužnica pred Višim sudom u Podgorici i u toku je postupak radi ocjene njene osnovanosti i zakonitosti, a do sada je kada je u pitanju ova kriminalna organizacija oduzeta imovinska korist u iznosu od preko 29 miliona €.

Takođe, pregovaranje o kaznama sa okrivljenim i njihovim braniocima bilo je u skladu sa zakonom u okviru propisanih granica za svako pojedino krivično djelo, te u skladu sa postojećom sudskom praksom i kaznenom politikom, i u postupku pregovaranja je ovo tužilaštvo u odnosu na pojedino okrivljeno lice shodno zakonskim propisima, zaključenim sporazumom obavezivalo okrivljene na vraćanje i uplatu protivpravno pribavljene imovinske koristi, jer bi suprotno postupanje predstavljalo zloupotrebu i ozbiljan falsifikat.

Konačno navodimo da je sporazum o priznanju krivice rezultat individualizacije kazne i on nije vezan za položaj okrivljenog u određenom pravnom licu i kao institut koji je u primjeni u našem procesnom zakonodavstvu omogućio je da pripadnici ove, ali i brojnih drugih kriminalnih organizacija budu otkriveni ili spriječeni u izvršenju krivičnih djela.

Specijalno državno tužilaštvo je i do sada u više navrata obavještavalo javnost o rezultatima rada i od okrivljenih lica oduzetoj imovinskoj koristi i to u cjelokupnom obimu u kojoj je imovinska korist i pribavljena u ovim i drugim predmetima, a koja se mjeri milionima €, ali iz sadržine navedene publikacije jasno se uočava namjera ove nevladine organizacije da se još jednom, neosnovanim stvaranjem sumnje u postupanje i odluke tužilaštva i suda, pokušaju obezvrijediti napori koje godinama ulažemo u borbi protiv organizivanog kriminala i korupcije.

Kada je u pitanju zaključak Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS koji se odnosi na odgovornost državnih tužilaca ukazujemo da je potvrda uspješnosti rada državnog tužioca potvrđena optužnica, a da je kontradiktorni postupak sam po sebi neizvjestan u smislu da li će se sa optužbom uspjeti ili ne, što se ne može unaprijed predvidjeti iz kojih razloga upravo zakon predviđa i propisuje tri vrste presuda, te se odgovornost državnih tužilaca ne može izvoditi na osnovu uspješnosti državnog tužioca u jednom predmetu, već na osnovu višegodišnjeg rada u složenim i drugim predmetima. Na državnom tužiocu je da radi u skladu sa Ustavom i Zakonom, najboljim znanjem i vještinama, a na društvenoj zajednici da ga podrži u tome i razumije kada ne uspije, a ne da sprovodi njegov progon, kao što je to nažalost praksa kada su u pitanju državni tužioci u prethodnom periodu", zaključuje se u reagovanju SDT-a.