Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) sugerisala je da se u Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) uvrste novčane kazne za organe vlasti koji isporuče netačne podatke.
Iz MANS-a poručuju da tu praksu imaju i pojedine članice Evropske unije.
“Imajući u vidu da odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) često zavise od dostavljenih akata i podataka od strane organa vlasti, smatramo potrebnim da se prekršajna odredba, izuzev u slučajevima nedostavljanja traženih akata i podataka, propiše i za slučajeve dostavljanja netačnih podataka. Dostavljanje netačnih podataka osnov je prekšajne odgovornosti i prema Zakonu o pravu na pristup informacijama Republike Hrvatske,” navodi se u njihovim sugestijama. Novčane kazne u ovom dijelu propisane su u rasponu od 500 do 20.000 eura.
Ovo je samo jedna od 19 primjedbi i predloga koje je ova nevladina organizacija zvanično uputila na inovirani nacrt Zakona o SPI.
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija uputilo je početkom juna na javnu raspravu inovirani nart Zakona. Javna rasprava o njemu završena u prošlog četvrtka, a na njoj je učestvovala i izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
Zakon o SPI donijet je prije nepunih 10 godina, a posljednji put izmijenjen sredinom 2017. godine odlukom tadašnje skupštinske većine.
Ćalović Marković je na javnoj raspravi kazala da je Crna Gora imala dobar Zakon do sredine 2017. godine.
Iz ove NVO predlažu uvođenje rješenja koja je postojalo u Zakonu o SPI iz 2012. godine, a na osnovu kog je AZLP kao drugostepeni organ imala ovlašćenje da odluči meritorno o zahtjevu za pristup informaciji. U dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid navodi se da je brisanje ove odredbe 2017. godine dovelo do značajnih odugovlačenja upravnih postupaka i pokazalo da postoji u praksi očigledna potreba da AZLP odlučuje meritorno o zahtjevima u postupcima po žalbi.
“Predloženo rješenje u skladu je sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti upravnog postupka, a produženjem roka za odlučivanje Agencije, obezbjeđuje se dovoljno vremena za donošenje kvalitetne i konačne odluke,” navodi se u predlozima.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o SPI predviđeno je da ako se pristup informaciji ostvaruje u prostorijama organa vlasti, organ vlasti određuje rok i vrijeme u kojim se on može ostvariti. Imajući u vidu da podnosilac zahtjeva u određenim okolnostima ne može udovoljiti nalogu da određenog dana i u određeno vrijeme dođe u prostorije organa vlasti, neophodno je, smatraju u MANS-u, definisati da se termin za to određuje u konsultaciji sa podnosiocem zahtjeva.
“Takođe, s obzirom na ostvarivanje prava na pristup informaciji i sam neposredan uvid ne smiju biti samo formalno već i suštinski sprovedeni, a da je nemoguće postaviti precizniji standard za trajanje i organizaciju neposrednog uvida u prostorijama organa vlasti, to smatramo primjerenim da u svakom pojedinačnom slučaju organ vlasti ima obavezu da obezbijedi dovoljno vremena, kako bi neposredan uvid bio realizovan na način da ne ugrožava suštinu prava na pristup informaciji”, navodi se u dokumentu koji je upućen MJU.
U MANS-u smatraju i da je ograničenje u pogledu pristupa u cjelosti informacijama intelektualne svojine neopravdan, jer ona štiti od zloupotreba, a ne pristupa samom djelu, odnosno predmetu intelektualne svojine.
Ovim ograničenjem bi se bez opravdanog razloga, poručuju iz ove NVO, onemogućio pristup brojnim korisnim studijama, analizama, djelima, koji pristup ne bi imao za cilj bilo kakve imovinske benefite nego isključivo informisanje javnosti o bitnim pitanjima. Napominju i da su trgovinski i ekonomski interesi u vezi sa pravom intelektualne svojine već zaštićeni zakonom.
Više NVO, među kojima je i MANS, predalo je sredinom decembra svoje predloge izmjena Zakona o SPI.
Bonus video:
