Aktuelni javni konkurs za izbor predsjednika Državne izborne komisije (DIK) prilika je da ova institucija konačno krene putem neophodnog institucionalnog ozdravljenja, kazao je Damir Suljević, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Konkurs je uslijedio nakon razrješenja predsjednika DIK-a Alekse Ivanovića, jer je DIK kojim je rukovodio, 28. decembra 2020. godine, odbio da verifikuje mandat poslanici Suadi Zoronjić, kako bi zamijenila Filipa Adžića, bivšeg poslanika URA-a.
Suljević navodi da je DIK u proteklom periodu u fokusu javnosti isključivo u kontekstu neracionalnog trošenja novca poreskih obveznika, zloupotrebe nadležnosti, kao i i po sveukupnom neprofesionalnom i netransparentnom funkcionisanju, te da je izbor kandidata sa stručnim referencama, bez partijskog kalkulisanja jedini način za obnovu kadrovskog potencijala, nakon kontinuiranog imenovanja kandidata koji su suštinski bili preferencije vladajućih struktura
"Stoga, CGO izražava nadu nadu da će biti moguć izbor između većeg broja kandidata, što ranije nije bio slučaj, i da će poslanici pokazati odgovornost da za ovu poziciju izaberu kandidata koji ima relevantno znanje, iskustvo i kredibilitet za obavljanje ove važne funkcije", kazao je Suljević.
Ističe da je zakonska norma da kandidat za predsjednika DIK-a ne može biti član organa upravljanja političke partije ranije često izigravana odabirom kandidata bliskih parlamentarnoj većini.
"Nastavak takve prakse vodio bi daljem urušavanju ionako krhkog povjerenja u izborni proces. Ovo dodatno dobija na značaju imajući u vidu javno opredjeljenje svih parlamentarnih subjekata da izbornu reformu identifikuju kao jedan od prioriteta u dijalogu koji se već odvija na više nivoa."
Kako navodi, u izvještajima posmatračkih misija ODIHR-a konstatovano je da treba „sprovesti mjere za obezbjeđivanje nepristrasnosti i profesionalizma organa za sprovođenje izbora, a posebno za rješavanje mogućih sukoba interesa i izbjegavanje političke tenzije“.
Takođe, uočeno je da se DIK suočava sa manjkom snažnog upravljanja, kao i nedostatkom menadžmenta a zapažanja potvrđuju da je potrebno promijeniti dosadašnju negativnu praksu odabira predsjednika DIK-a, čija je ključna referenca partijska pripadnost ili politička bliskost sa trenutnom parlamentarnom većinom.
"Kao i da je važno da novi predsjednik DIK-a ima širu i raznovrsniju parlamentarnu podršku kako bi se osnažila nepristrasnost DIK-a, a s obzirom da je to tijelo svoj dosadašnji rad u značajnom dijelu podređivalo različitim političkim uticajima koji su za rezultat imali veliki broj spornih odluka", ističe Suljević.
Ističe da je stav CGO da fokus novog predsjednika mora biti usmjeren ka otklonu od dosadašnjih nezakonitih praksi, ali i ka jačanju sistema kolektivnog upravljanja tim tijelom i odlučivanja o važnim pitanjima.
"Takođe, morala bi se ostvariti transparentnost rada kroz otvaranje sjednica za javnost i medije, jer bi se tako uspostavio i veći stepen lične odgovornosti među članovima DIK-a, koji još uvijek nisu obveznici kodeksa ponašanja kojim bi se osigurala njihova nepristranost, a što je bila jedna u nizu preporuka OEBS/ODIHR misija. Napori bi morali biti uloženi i u proaktivnost u objavljivanju relevantne dokumentacije, posebno materijala sa sjednica, ali i u sačinjavanju zapisnika, koji su do sada bili vrlo kratki i nesadržajni, pa iz istih nije bilo moguće steći uvid u tok donošenja odluka", rekao je Suljević.
Očeuju i da će politički subjekti pokazati spremnost za promjenu političke kulture koja će značiti odricanje od percepcije DIK-a kao partijskog plijena.
"Neophodni preduslov promjene ove negativne prakse upravo je imenovanje predsjednika DIK-a saglasno duhu odredbe čija je intencija istinska nezavisnost i distanciranost prvog čovjeka institucije od interesa političkih subjekata. Takav izbor treba da prate mjerljivi kriterijumi prilikom selekcije kandidata odnosno isključivo postignuti profesionalni rezultati vezani za izborni sistem."
Dodaje da je CGO zbog dijela nezakonitih odluka uoči parlamentarnih izbora prošle godine podnio više krivičnih prijava, od koji je neke Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odbacilo bez uvjerljive argumentacije a pored nespornih dokaza, navodeći samo da u tim predmetima ne postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo koje bi se gonilo po službenoj dužnosti.
"Tako je nedavno odbačena krivična prijava koja se odnosila na zakup prostorija u hotelu Hilton, za koji je prošle godine iz budžetskih rezervi izdvojeno čak 70.000 eura za svega 49 dana zakupa, a da nijesu ni razmotrene mogućnosti upotrebe nekog od prostora u državnom vlasništvu ili pak, cjenovno povoljnije ponude u drugim hotelima. Iako je postojala zakonska obaveza, nije sprovedena ni odgovarajuća tenderska procedura, niti je ugovor o zakupu poslovnih prostorija koji je DIK zaključio sa tim hotelom bio ovjeren od strane nadležnog organa, što je bio uslov za njegovu punovažnost. Zanimljivo bi bilo utvrditi i što je tužioce motivisalo za odbacivanje baš ove krivične prijave", zaključio je Suljević.
Bonus video:
