Sekulović: Prioritet vladavina prava i konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala

Ministar iskazao očekivanje da će Crna Gora u narednom periodu dobiti izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila, čime bi se stvorile pretpostavke za dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24

2019 pregleda 6 komentar(a)
Sekulović, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore
Sekulović, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore

Crna Gora će nastaviti sa reformama u cilju ostvarivanja glavnog spoljnopolitičkog prioriteta, ulaska u Evropsku uniju, a crnogorski građani prepoznaju značaj ostvarenja tog cilja, poručio je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović na sastancima koje je održao sa predstavnicima Evropske komisije.

Sekulović je, kako je saopšteno iz MUP-a, tokom juna održao konstruktivne sastanke u onlajn formatu sa komesarom EU za upravljanje kriznim situacijama, Janezom Lenarčićem, potpredsjednicom Evropske komisije za demokratiju i demografiju i kopredsjedavajućom Izvršnog odbora Konferencije za budućnost Evrope Dubravkom Šuicom, dok su tokom jula održani sastanci sa komesarkom Evropske unije za unutrašnje poslove i migracije, Ilvom Johanson, kao i sa Margaritisom Šinasom, potpredsjednikom Evropske komisije koji je zadužen za pitanja migracija.

Sastanci su, kako se navodi, protekli u prijateljskoj atmosferi i razmjeni mišljenja, i bili su prilika da se, u svjetlu nove metodologije, razgovara o aktuelnim pitanjima.

Tokom sastanka sa komesarom EU za upravljanje kriznim situacijama Janezom Lenarčićem, istaknuto je da je Crna Gora kroz Mehanizam civilne zaštite ravnopravna sa državama članicama EU, te da Crna Gora i u narednom periodu može računati na podršku EU. Sekulović je, kako su kazali iz MUP-a, saopštio da je Crna Gora područje sa visokim rizikom od hazarda, te da u skladu sa tim usmjerava svoju nacionalnu politiku. Zahvalio je Evropskoj komisiji na pruženoj pomoći i solidarnosti, koja je bila naročito izražena tokom pandemije koronavirusa, a upućena je posredstvom Mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije. Takođe, Crna Gora je, upravo kroz Mehanizam za civilnu zaštitu i slanjem pomoći Albaniji i Hrvatskoj, poslala snažnu poruku solidarnosti i spremnosti da pomogne, te će, shodno svojim mogućnostima, i u narednom periodu pružati pomoć drugim državama.

Sekulović je istakao da će Crna Gora nastaviti sa aktivnostima na jačanju kapaciteta za odgovor na elementarne nepogode i druge nesreće, te da će uložiti dodatne napore kako bi sistem zaštite i spašavanja bio još operativniji i moderniji.

Na sastanku sa potpredsjednicom Evropske komisije za demokratiju i demografiju i kopredsjedavajućom Izvršnog odbora Konferencije za budućnost Evrope, Dubravkom Šuicom, razgovaralo se o Konferenciji za budućnost Evrope, te je konstatovano da, iako Crna Gora i zemlje kandidati nijesu sada uključeni, to ne znači da se neće razmotriti ovo pitanje, naročito imajući u vidu želju Zapadnog Balkana da učestvuje u ovom projektu i njegov značaj.

Sekulović je kazao je da su demografija i demokratija široke i ozbiljne teme, te da je pred našom državom, ali i drugim državama Zapadnog Balkana izazov – stvoriti moderno društvo, društvo razvoja, ali ne na uštrb ljudskih prava, očuvanja porodice i senzibiliteta za prava manjina i djece. On je, osvrnuvši se na Konferenciju, kazao da svaka demokratija mora da ima i kontakt sa građanima, te da bi bilo od velikog značaja da se Crna Gora uključi u pomenutu Konferenciju.

Sastanak sa komesarkom Evropske unije za unutrašnje poslove i migracije, Ilvom Johanson, kako navode iz MUP-a, bio je prilika da ministar istakne zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima koje je Crna Gora postigla u oblasti migracija, te da informiše da su formirane radne grupe za pregovaračka poglavlja 23 i 24.

Komesarka Johanson je saopštila da je Crna Gora ostvarila napredak u vladavini prava i čestitala na rezultatima, ocijenila da naša država ima adekvatan sistem za migrante, te da je raduje formiranje radnih grupa za poglavlja 23 i 24. Sekulović je izvijestio komesarku o akciji crnogorske policije u kojoj je uhapšen šef organizovane kriminalne grupe, te informisao da Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na kreiranju tri važne strategije: Nacionalne strategija za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Strategije za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma i Strategije razvoja Uprave policije.

Sekulović je izrazio zadovoljstvo radom novog menadžmenta Uprave policije, a osvrnuo se i na saradnju sa FRONTEX-om, naglasivši vrlo dobru saradnju i kontinuirane zajedničke akcije.

Sastanak sa Margaritisom Šinasom, potpredsjednikom Evropske komisije koji je zadužen za pitanja migracija, bio je prilika da se istaknu rezultati koje Crna Gora postiže na tom planu. Sekulović je kazao da se pitanja migracija, azila, readmisije, ne mogu posmatrati izolovano, već da se radi o kompleksnim problemima, koji su zajednički i zahtijevaju udruženo djelovanje. Komesar Šinas je, kako dodaju iz MUP-a, istakao zadovoljstvo naporima koje Crna Gora ulaže u ovoj oblasti i koji su evidentni, i istakao očekivanje da će dalje unapređenje na ovom planu biti obezbijeđeno kroz uspostavljanje sistema elektronske identifikacije migranata i nastavak jačanja prihvatnih kapaciteta. Sekulović je iskazao posvećenost Crne Gore poštovanju međunarodnih standarda iz oblasti međunarodne zaštite i kazao da se u kontinuitetu radi na razvijanju administrativnih i prihvatnih kapaciteta u oblasti migracija i azila, i postepeno povećavaju kapaciteti za upravljanje granicama.

Reformske aktivnosti, naročito na planu vladavine prava, ostaju prioritet u radu crnogorskih institucija, a Vlada Crne Gore je odlučna da ostane dosljedna u obezbjeđivanju konkretnih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz nultu stopu tolerancije prema ovim negativnim društvenim pojavama, saopštio je ministar.

Sekulović je naglasio da u narednom periodu akcenat treba staviti na ispunjavanje reformi i postizanje konkretnih rezultata i iskazao očekivanje da će Crna Gora u narednom periodu dobiti izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila, čime bi se stvorile pretpostavke za dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24.

"To bi za Crnu Goru bilo od velikog značaja, jer bi na određeni način predstavljalo signal da prelazimo u drugu fazu, to bi bio pozitivan impuls i podsticaj da nastavimo u tom pravcu", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: