Aktuelni saziv Tužilačkog savjeta (TS) nakon obavljenih intervjua sa kandidatima odlučio je da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić bude njihov predlog za novog VDT-a.
Bilo bi ravno čudu da predlog odlazećeg TS-a, koji je danas dostavljen parlamentu, dobije dvotrećinsku većinu u rasporedu političkih snaga, zbog čega se čini da je ljetošnji pojačan rad Tužilačkog savjeta - zaludan posao.
Burić, koji je 11. juna u v.d. stanju izabran za nasljednika dugogodišnjeg VDT-a Ivice Stankovića, nije iznenadio odlukom da se prijavi na konkurs TS-a, koji je uprkos skupštinskom stavu nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu kojim su obustavljeni svi dotadašnji postupci izbora u tužilaštvu, 23. juna odlučio da raspiše nekoliko oglasa za popunjavanje ključnih funkcija u tužilačkoj organizaciji.
Burić, koji je tri decenije u tužilačkoj organizaciji i 26 godina karijerni tužilac, naglasio je da su mu dosadašnji rad i iskustvo - motiv da se prijavi na oglas i za najvažniju funkciju.
Povezani članci
Odluka o predlogu kandidata Tužilačkog savjeta, za koji je vicepremijer Dritan Abazović nedavno kazao da djeluje u “tehničkom mandatu”, stigla je paralelno sa finiširanjem postupka izbora novih članova TS-a, kojim se bavi skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu. Ukoliko sve bude teklo po planu, početak rada novog TS-a, planiran je za jesen.
Tokom intervjua v.d. VDT-a naglasio je da je evidentno da je povjerenje u rad tužilaštva narušen, te da je stvorena percepcija javnosti sa kojom nije saglasan.
”Smatram da tužilaštvo ima rezultate rada, da li su dobri - možda i nisu, trebaju li da budu bolji - trebaju ali negativna percepcija je jednim velikim dijelom stvorena kontinuiranim napadom jednog dijela političkih patija, NVO i medija, koji nekritički i veoma tendenciozno kreiraju sliku o radu tužilaštva. Smatram da je tome doprinio i pasivan odnos tužilaštva, dakle, postoji urgentna potreba za preduzimanjem konkretnih mjera za osnaživanje povjerenja u rad tužilaštva”, smatra Burić.
Profesorica Aneta Spaić postavila je tri pitanja za Burića - zanimao je kakav je njegov stav o tome da li je i koliko aktuelni Tužilački savjet nekim odlukama, recimo produženju v.d. stanja bivšem VDT-u u delikatnom trenutku, možda doprinio lošem imidžu, ali i koji predmeti su se našli osnovano ili ne na meti osuda javnosti. Nju je interesovalo i ocjenjivanje programa rada tužilaca, gdje su svi ocijenjeni kao odlični.
Članicu TS-a je zanimalo i šta Burić misli kakvi su mu izgledi za uspjeh u postupku izbora za VDT-a ako se zna da Skupština daje konačnu odluku.
”Nisam čovjek iz politike, mene preporučuje struka i meni je to najveća satisfakcija. Stvar Skupštine je njihova stvar i neka odluče kako žele. Ako budu prepoznali struku, ja se nadam da bih mogao da budem izabran”, rekao je on.
Burić je za ocjenjivanje tužilaca kazao da smatra da ne mogu svi da budu odlični i da treba propisati neke druge kriterijume i rješenja koja bi usavršila sistem ocjenjivanja.
”Tu postoji problem, treba mijenjati pravilnik o ocjenjivanju i krenuli smo da radimo oko toga”, kazao je Burić.
On je naglasio i da sadašnji TS je napravio “više koraka naprijed”.
”Teško ćemo naći sastav TS-a kao što je ovaj, mislim da se teško može sastaviti bolja verzija ovog tijela”.
Član TS-a Milan Filipović izrazio je žaljenje zbog toga što se “plaši da će ovim postupkom samo potrošiti Burića”.
”Bojim se da će ovo biti promašaj. Teško da ova ideja može da se realizuje zbog ovakve ostrašćene podijeljenosti političke i druge gdje se od tužilaštva očekuje neki drugi posao - da se obračuna sa ovim ili da se hapsi ovaj ili onaj...mislim da će zanemariti naš predlog za postavljenje VDT-a, već da će to biti v.d. stanje još 6 mjeseci, plus još 6 šest, pogotovo što nema političkog dogovora, pa mi je žao na neki način što trošimo Burića”, iznio je stav Filipović.
U prošlom postupku TS-a, predlog kandidata za novog VDT-a bio je advokat Kovačević, ali je taj postupak obustavljen, a čini se da je juče sa više samopouzdanja nego tokom aprilskog intervjua, odgovarao na pitanja članova TS-a, gdje gotovo da nije imao zamjerki na rad tužilačke organizacije.
Kandidat Delević i ovog puta ponovio je da je njegov motiv za kandidaturu bio da pokaže da i kadrovi iz bezbjednosnih službi mogu da stignu do važnih funkcija u tužilačkoj organizaciji što do sada nije bio slučaj.
Mugoša: Opet bih donijela istu presudu za državni udar
Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda Suzana Mugoša nakon što je čula pitanje kakvu podršku očekuje u parlamentu ukoliko bude predlog za VDT-a, imajući u vidu da je u prvostepenom postupku osudila lidere Demokratskog fronta (DF) u predmetu “državni udar”, osjetila trenutak da iznese prvi put javno stav o tom procesu ali i neslaganje zbog toga što joj u “ponovljenom postupku bez obrazloženja oduzet predmet”.
”Ovo mi je dobra prilika da nešto kažem. Nemam lobije, nemam podršku, osim ljude koji cijene moj rad. Uopšte nisam razmišljala niti očekujem hoće li me glasati ili ne, konkurisala sam da mogu sjutra i sa njima ili bilo kim da se pogledam u oči. Lideri DF-a znaju odlično na koji način i kako je ukinuta presuda. Ponavljam, da opet sudim taj predmet, a uzeli su mi ga bez obrazloženja, sa istim stanjem činjenica bih donijela i istu odluku. Ubijeđena sam da je moja odluka potpuno ispravna, a presuda je ukinuta na vrlo jedan neobičan način. Ova odluka je netipična, neću o tome zašto, možda ako budem VDT ću se zaista time pozabaviti. Jer raditi onakav i onoliki posao, pa ako ukidate presudu zbog bitnih odredaba krivičnog postupka, onda vam je dužnost i da napišete koje su to. Ne možete napisati samo da je sud pogriješio jer nije precizirao činjenični opis vremena izvršenja djela jer je stavljeno 11. umjesto 18. januar”, gotovo u jednom dahu navela je Mugoša.
Zamjenicu predsjednice TS-a Sonju Bošković je zanimalo šta Mugoša misli o sporazumima o priznanju krivice.
”Nisam analizirala brojčano, ali znam da od svih sporazuma o priznanju krivice, koji su došli do mene u sud, 90 ili čak 95 odsto sporazuma sam odbila. Apsolutno se ne slažem sa načinom kako se sporazumi donose, smatram da je kaznena politika preblaga i da je to nedopustivo jer zna taj način institut nema smisla. Mislim da sam jedina u sudu koja to radi na takav način, možda nisam u pravu i možda je to moja mana jer sam uvijek mislila svojom glavom i odlučivala onako kako ja mislim. Stalno me je u sudstvu bio taj glas da sam više tužilac nego sudija”.
Bonus video:
