Građani nisu u centru državnih servisa i neophodna je brža reakcija državnih organa kako bi se ispoštovala prava građana. To su, pored ostalog, poručili iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), pošto od februara, kada su na portalu “Glas građana - e-Peticije” kandidovali peticiju za uvođenje moratorijuma na lov, do danas nisu dobili odgovor na taj zahtjev.
”Slučaj podnošenja e-peticije potvrdio je naše tvrdnje da građanin ipak nije u središtu državnih servisa, kao i to da je potrebna brža reakcija i efektivnost državnih organa kako bi se ispoštovala prava građana i kako bi im se omogućilo da zahtijevaju i traže načine za rješavanje brojnih problema, ne samo u oblasti zaštite prirode, već i drugim oblastima. Izostajanje konkretnog odgovora Ministarstva poljoprivrede na podnijetu peticiju potvrđuje naš stav da ne postoji volja i zainteresovanost da se građanima omogući da utiču na rješavanje gorućeg problema kao što je krivolov”, kazala je “Vijestima” Marija Stanišić iz CZIP-a.
Nakon urgencije koju su petog jula uputili Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, ovih dana dobili su odgovor da taj resor nema mehanizam kojim bi uticao na ministarstva da odluče po podnijetoj peticiji.
Nakon serije slučajeva u kojima su na meti bile zaštićene životinjske vrste, ubistvo ženke medvjeda na teritoriji beranske opštine sredinom februara dolilo je ulje na vatru i bilo okidač da CZIP i 60 drugih nevladinih organizacija od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatraže hitno uvođenje najmanje petogodišnjeg moratorijuma na lov divljači.
CZIP je na portalu “Glas građana - e-Peticije” 23. februara podnio i zahtjev za elektronsku peticiju. Organizacija je dobila obavještenje da je peticija uredno zaprimljena, CZIP-u je dostavljeno obavještenje da će, ukoliko ispunjava uslove predviđene za podnošenje, peticija biti otvorena za potpisivanje i da će podnosilac o tome biti obaviješten u roku od 20 radnih dana. Ta NVO, međutim, nije dobila odgovor u predviđenom roku.
Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija tada su saopštili da će zbog toga “u okviru svojih nadležnosti ispitati interne procedure unutar Vlade, kako bi se preduprijedile ovakve pojave”. Nakon toga, 23. aprila, dva mjeseca pošto je peticija kandidovana, resor Aleksandra Stijovića izjasnio se negativnim mišljenjem. Iz CZIP-a su, međutim, kazali da se odgovor Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije odnosio na zahtjev za peticiju, već na “inicijativu za hitno uvođenje moratorijuma na lov”.
U urgenciji koju su 5. jula uputili resoru Tamare Srzentić, iz CZIP-a su, pored ostalog, naveli i da su u vezi s tim tražili pojašnjenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
”I 18. 6. 2021. je zaprimljen odgovor da se dopis Ministarstva ipak odnosi na upućenu inicijativu, a ne na peticiju. Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iskazano u dopisu nije od uticaja na odluku o dopuštenosti kandidovane peticije. Dopisom se izražava stav tog Ministarstva u pogledu ocjene cjelishodnosti i racionalnosti zahtjeva peticije, što prema objavljenoj proceduri nije u nadležnosti ministarstva”, navode iz CZIP-a u urgenciji od 5. jula i dodaju da je Ministarstvo poljoprivrede bilo u obavezi da ispita da li peticija može da bude prihvaćena i dostupna za glasanje na portalu “Glas građana - e-Peticije”.
Ukazali su i da je 23. marta istekao rok u kojem je Ministarstvo javne uprave bilo u obavezi da se odredi prema peticiji - da je prihvati ili odbije i da obavijesti podnosioca o razlozima donošenja pozitivne ili negativne odluke.
Iz resora Tamare Srzentić u odgovoru od 2. avgusta u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se da je “Peticija za hitno donošenje propisa o uspostavljanju lovostaja do stručnog i nezavisnog popisa i utvrđivanja broja jedinki lovne divljači u Crnoj Gori” 23. februara upućena Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Navode i da peticija nije reklamirana kod komisije, čiji je zadatak da utvrdi eventualnu nenadležnost resora kojem je upućena, te da nemaju mehanizam da utiču na ministarstva u pogledu odluka po podnijetim peticijama.
”Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija nema mehanizam kojim bi uticalo na ministarstva da odluče po podnijetoj peticiji i, s aspekta nadležnosti ovog Ministarstva preduzete su sve aktivnosti kako bi zainteresovani subjekt dobio odgovor na podnijetu peticiju”, navode u odgovoru iz resora Srzentić.
Marija Stanišić iz CZIP-a dodaje i da činjenica da je time što nema mehanizam kojim bi uticalo na nadležna ministarstva da odluče po podnijetim peticijama, resor javne uprave “otvara prostor da Vlada postane ‘gluva’ za probleme građana”.
”Rješenje tj. mehanizam mora biti uspostavljen, inače se obesmišljava koncept servisa ‘Glas građana’”, poručila je ona.
Ko i kako može da podnese zahtjev za e-Peticiju
Prema pravilima servisa “Glas građana”, elektronska peticija može da bude prihvaćena i objavljena ako se njome zahtijeva da Vlada preduzme konkretnu aktivnost iz djelokruga njenih nadležnosti, ako suštinski nije identična s nekom drugom e-peticijom koja je otvorena za glasanje, te ukoliko ispunjava kriterijume za podnošenje.
Peticiju može da podnese svaki punoljetni državljanin Crne Gore i stranac sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori koji posjeduje ličnu kartu za strance.
Rok za potpisivanje peticije je 60 dana od trenutka kada ona postane otvorena za glasanje. O tome da li peticija ispunjava uslove odlučuje nadležno ministarstvo. Ako je odgovor pozitivan, peticija se na portalu “Glas građana” objavljuje u roku od 20 radnih dana od podnošenja. U suprotnom, nadležno ministarstvo je odbacuje. U oba slučaja, kako piše na sajtu, podnosilac peticije dobija obavještenje putem e-maila.
Da bi peticija bila pretočena u formalnu inicijativu, ona mora da u roku od 60 dana dobije najmanje 3.000 glasova podrške.
Projektom “Glas građana”, kako piše na portalu, upravlja Ministarstvo javne uprave.
Bonus video:
