Ministarstvo prosvjete je prvi resor javne uprave koji je spreman za primjenu Zakona o računovostvu u javnom sektoru iako za njega još nijesu donijeti podzakonski akti, a što je prethodna vlast trebalo da završi do novembra prošle godine. To je za “Vijesti” kazala unutrašnji reviozor i vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za unutrašnju reviziju i nadzor državne uprave u ovom resoru Slavica Drašković.
”Skupština je u novembru 2019. godine donijela novi Zakon o računovostvu u javnom sektoru, u kome je u članu 53 definisano da on stupa na snagu 1. januara 2022. godine, te da prethodna Vlada nije postupila u skladu sa članom 49 po kom je rok za donošenje podzakonskih akta bio do kraja novembra 2020. godine”, kazala je Draškovićeva.
”Vijesti” su pitale Ministarstvo finansija kada će donijeti ove podzakonske akte i čekaju odgovor.
Draškovićeva je objasnila da zakon ima za cilj usaglašavanje javnog sektora sa međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS), omogućavanje fiskalnog statističkog izvještavanja i jačanje upravljanja javnim sektorom, kao i da je najvažniji akcenat i novina precizno evidentiranje i upravljanje imovinom i obavezama države.
”Država se trenutno suočava sa zahtjevom reforme računovodstva u javnom sektoru u uslovima kada je do primjene zakona ostalo samo četiri mjeseca. Ovakve reforme po studijama slučaja u okruženju traju i po nekoliko godina. Prilikom istraživanja koristila sam podatke iz okruženja, poput projekta ‘Pulsar’ koji sprovodi Ministarstvo finansija Austrije, kao i naše analize postojećeg stanja. Barijere u sprovođenju reforme nisu samo tehnički aspekti, već i što se službenici iz ove oblasti osjećaju komforno primjenom dosadašnjeg budžetskog računovodstva gdje se evidencija prihoda i rashoda vršila u momentu priliva i odliva. To znači da nije postojala precizna zakonska obaveza da iz ukupne računovodstvene baze budu sveobuhvatno prikazane neizmirene obaveze i državna imovina, kao i da su se buduće obaveze često nalazile u “fasciklama i stolovima službenika”, objasnila je Draškovićeva.
Ona je dodala da se na taj način iz postojećih finansijskih obrazaca nije moglo vidjeti transparentno stanje bilansa stanja i uspjeha buduće obaveze koje će država morati da plati, garancije i sve druge pozicije koje se u realnom sektoru odavno evidentiraju.
Ministarstvo prosvjete je u okviru direktorata za finansije dobilo, kako tvrdi Draškovićeva, kvalitetan kadar iz privrede, sa referencama iz velikih međunarodnih privrednih računovodstvenih i revizorskih sistemima, uradilo je analize postojećeg stanja i uputio inicijative Ministarstvu javne uprave za pokretanje računovodstvene reforme.
Draškovićeva je kazala da je Ministarstvo prosvjete od početka novog mandata jasno definisalo da je jedan od osnovnih ciljeva zaštita imovine i javnih finansija i da se svaka novčana transakcija najmanje tri puta provjeri.
”Ranije su se ovim bavili sekretari za koje se obično aktom zahtijevalo da budu diplomirani pravnici, koji ne mogu imati znanja iz računovodstvenih oblasti da bi mogli da vrše kontrolu. U ovom smislu Ministarstvo prosvjete je prvo ministarstvo koje je postavilo funkcionalni model i donijelo akt o sistematizaciji po kome se uspostavio sistem “treće linije odbrane” odnosno provjere, čime bi se se smanjio rizik od nenamjenskog trošenja budžetskih sredstava”, istakla je Draškovićeva.
G. K.
Glavni benefiti primjene novog zakona je omogućavanje građanima ‘istinitog i pravičnog’ uvida u javne finansije koji nudi mogućnost jednostavnije analize stanja javnih finansija, podizanje svijesti građana o javnim finansijama, definisanje preciznih fiskalnih ciljeva, jača unutrašnja kontrola u finansijama, pojačavanje parlamentarnog nadzora na kraju godine”, navela je Draškovićeva
Bonus video:
