Crnogorska vlast propustila je šansu da se, umjesto pasivnog posmatranja, solidariše s avganistanskim izbjeglicama i primi makar mali broj njih, čime bi pokazala da s drugim državama doprinosi dostizanju univerzalnih vrijednosti i poštovanju ljudskih prava, ocijenila je za “Vijesti” civilna aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Pravni savjetnik u Građanskoj alijansi (GA), Pavle Ćupić, kazao je da je Crna Gora prema međunarodnim dokumentima koje je ratifikovala, kao što je Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine, ali i prema nacionalnom zakonodavstvu, uključujući Ustav - u obavezi da svakom omogući da zatraži azil na njenoj teritoriji.
”Vjerujemo da će država, kao i do sada, postupati prema ovim licima tako što će svakome ko se nađe na njenoj teritoriji omogućiti da izrazi namjeru i podnese zahtjev za azil, u skladu s procedurom predviđenom Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca. O toj obavezi nedavno su se oglasile i referentne međunarodne oranizacije, kao što je UNHCR, koje su pozvale države da ostave granice otvorene za tražioce azila iz Avganistana i da stave moratorijum na vraćanje Avganistanaca u druge zemlje”, navodi Ćupić za “Vijesti”.
Grupa nevladinih organizacija (NVO) i građanskih aktivista tražila je 19. avgusta od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore (MVP) da revidira odluku o neprihvatanju izbjeglica iz Avganistana, koje bježe iz te države nakon što su na vlast u njoj, sredinom mjeseca, došli talibani.
NVO traže od MVP-a da - u saradnji sa drugim institucijama i u skladu s mogućnostima - ponudi privremeni ili trajni smještaj ljudima iz Avganistana.
MVP je dan ranije, 18. avgusta, saopštilo da država “u ovoj fazi neće primati izbjeglice” iz Avganistana, i da se to od nje - kako su pojedini mediji prethodno objavili - ne zahtijeva izjavom Stejt departmenta, koju je potpisalo oko 100 zemalja, među kojima je i Crna Gora.
Oni napominju da se izjavom Stejt departmenta samo apeluje na potrebu poštovanja osnovnih ljudskih prava, te da se zahtijeva da se svima koji žele da napuste Avganistan - to i omogući.
”Vijestima” su iz MVP-a saopštili da državi nije upućena molba da prihvati avganistanske izbjeglice.
”Stoga Crna Gora nije ni bila u situaciji da odbije bilo koga, niti da se, eventualno - kako se to interpretiralo i razumjelo u dijelu javnog mnjenja - ogluši o međunarodne konvencije”, naveli su oni.
Iz MVP-a kažu da se Avganistanci, koji napuštaju svoju zemlju, tretiraju kao raseljena lica. S obzirom na to da je, kako navode, njihova krajnja destinacija nepoznata, eventualnim dolaskom u Crnu Goru imali bi status interno raseljenih lica.
Prema trenutnim i neformalnim saznanjima MVP-a, svi koji napuštaju Avganistan traže vize za SAD.
”Dakle, pretpostavka je da stanovnici Avganistana ne bi tražili azil za Crnu Goru, već bi privremeno boravili ovdje, do dobijanja viza za krajnju destinaciju, što je proces koji zahtijeva vrijeme, dok SAD ne donese odluku o njihovom zahtjevu za azil. Ukoliko bi njihova krajnja destinacija bila SAD, zemlja privremeni primatelj - u ovom slučaju Crna Gora - pokrenula bi postupak usklađivanja procesa prihvata izbjeglica s Ambasadom SAD u Podgorici”, objašnjavaju iz MVP-a.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) “Vijestima” su kazali da je od 1. januara do 20. avgusta ove godine u Direkciji za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, primljeno 1.279 državljana Avganistana (u odsjeku Spuž, 968 i u odsjeku Božaj, 311 lica).
Za isto vrijeme Direkcija je od avganistanskih državljana primila 93 zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite (azila), a u prethodnom periodu su im, kako navode iz MUP-a, odobrena dva takva zahtjeva.
Iz MUP-a ističu da su stranci koji se u posljednje vrijeme javljaju na prihvat u Direkciju pretežno iz Avganistana.
MVP poručuje da će Vlada - ukoliko i kad molba za prijem izbjeglica iz Avganistana stigne - uz konsultacije s nadležnim ministarstvima donijeti odluku koja će biti u skladu s mogućnostima i kapacitetima za privremeno zbrinjavanje, te da će poštovati domaće zakonodavstvo i sve važeće međunarodne ugovore.
”Prije eventualne odluke o privremenom prihvatu izbjeglica, neophodna je detaljna analiza i konsultacija državnih organa i nadležnih službi, kao i posebna priprema na svim nivoima kako bi se utvrdilo da li postoje kapaciteti i mogućnosti da se na svoju teritoriju privremeno primi određeni broj stranih državljana čija je krajnja destinacija nepoznata”, dodaju iz MVP-a.
Ćupić podsjeća da je vraćanje izbjeglica u državu u kojoj su im životi ugroženi protivno međunarodnom pravu, ali i nacionalnom zakonodavstvu.
”Ova oblast uređena je Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, kroz načelo zabrane protjerivanja ili vraćanja (non refoulement - kroz fundamentalni princip međunarodnog prava), kojim se jasno definiše pod kojim uslovima je zabranjeno protjerati ili na bilo koji način vratiti državljanina treće zemlje ili lice bez državljanstva”, napominje Ćupić.
Više evropskih zemalja saopštilo je u petak - dan nakon terorističkih napada na Međunarodnom aerodromu “Hamid Karzai” u Kabulu, u kojima je poginulo više od 100, a povrijeđeno najmanje 150 osoba - da obustavlja evakucije ljudi iz Avganistana.
Inostrani mediji pišu da je nemoguće do 31. avgusta - kad ističe rok za povlačenje američke vojske iz Avganistana - evakuisati sve koji žele da napuste tu državu.
NVO koje su apelovale na MVP da promijeni odluku, saopštile su da su od zemalja regiona, Albanija, Hrvatska, Kosovo i Sjeverna Makedonija najavile da će primiti određeni broj izbjeglica iz Avganistana.
Vlada Albanije saopštila je u petak da je u tu državu stigla prva grupa evakuisanih Avganistanaca. Albanski premijer Edi Rama, kazao je da mogu primiti do 4.000 ljudi iz Avganistana.
U Hrvatsku je u subotu stiglo 19 izbjeglica iz Avganistana. Zagrebački mediji prenose da se Hrvatska, u znak evropske solidarnosti, odazvala pozivu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) i odlučila da prihvati 20 osoba čiji su životi i bezbjednost ugroženi dolaskom talibana na vlast.
Izbjeglice iz Avganistana privremeno će, na zahtjev SAD, primiti i Kosovo.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, kazao je da nema ništa protiv avganistanskih izbjeglica, ali da oni neće dolaziti u Srbiju.
Bonus video:
