Zaštita životne sredine je pitanje koje prevazilazi državne granice i pred Crnom Gorom je izazovan period uspostavljanja evropskih i ekoloških standarda iz te oblasti, poručeno je sa okruglog stola održanog povodom godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom.
Kako je saopšteno iz Skupštine, na okruglom stolu pod nazivom Ekološka država - 30 godina kasnije, koji je organizovao Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, istaknuto je da je pravo na zdravu životnu sredinu esencijalno pravo.
Predsjednik Odbora Dragan Krapović ocijenio je da se, bez obzira na konstantan napredak u oblasti ekologije, ponekad iz vida izgubi njena suština.
“Ekologija nam daje znanja o međuzavisnosti ljudi i prirode i informacije na osnovu kojih razumijemo kako treba odgovoriti na zagađenje i predvidjeti buduće klimatske promjene”, naveo je Krapović.
Osnovni cilj okruglog stola je, kakao je kazao, otvaranje iskrenog dijaloga.
“Da kao društvo ponovo i pažljivo sagledamo poruke Deklaracije i da sa tridesetogodišnje distance odgovorimo u kojoj smo mjeri na dobrom ili pogrešnom putu u kontekstu očuvanja i razumijevanja suštine ekologije”, dodao je Krapović.
On je rekao da postoje dvije vrste odgovornosti - institucija sistema i građana Crne Gore.
Krapović je poručio da je jedini put ka poboljšanju iskreno sagledavanje stanja i otvoreno prihvatanje ideja koje ka tome vode.
On je istakao važnost podizanja nivoa ekološke svijesti kod građana i isticanja njihove uloge i doprinosa očuvanju životne sredine.
“U uvodnom dijelu govorili su stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Danilo Mrdak, direktorica Nacionalnih parkova Jelena Kljajević, direktor Eko fonda Draško Boljević i savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine Nikola Raičević”, kaže se u saopštenju.
Iz Skupštine su naveli da su gosti ukazali na važnost diskusije o izazovima i potencijalima, potrebi preduzimanja konkretnih koraka u cilju unapređenja stanja u oblasti zaštite životne, kao i u oblasti borbe sa posljedicama klimatskih promjena.
Oni su ocijenili da je saradnja javnog i privatnog sektora neophodan preduslov kako bi međunarodni standardi bili prihvaćeni i primijenjeni.
Na okruglom stolu istaknuta je važnost zaštite biodiverziteta i primjene Konvencije o biodiverzitetu, ostvarivanja principa transparentnosti i učestvovanja svih relevantnih aktera pri donošenju odluka iz oblasti zaštite životne sredine.
Navodi se da su tri ključna preduslova uspjeha u toj oblasti konzistentnost donosioca odluka, primjena regulative i standarda iz oblasti životne sredine prilikom kreiranja novih radnih mjesta.
Iz nevladinog sektora ocijenili su da je potrebno uložiti dodatni napor da bi se postigla usklađenost sa standardima Evropske unije (EU), kao i da nedostaju prostorno-planska dokumenta na svim nivoima i planovi upravljanja zaštićenim područjima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, na okruglom stolu ukazano je na potrebu održivog korišćenja prirodnih resursa, imajući u vidu njihovu prekomjernu eksploataciju.
“Kada je u pitanju zakonska regulativa rečeno je da je ona u većoj mjeri usklađena sa EU zakonodavstvom, ali da uglavnom izostaje implementacija”, naveli su iz Skupštine.
U nevladinom sektoru smatraju da su administrativne procedure nedovoljno efikasne.
“Navedeno je da je potrebno odrediti upravljače za sva zaštićena područja, precizno odrediti njihove granice, sprovoditi mjere zaštite prirode i prostora. Ukazano je na značaj podrške međunarodne zajednice”, dodali su iz Skupštine.
Na okruglom stolu je, kako se navodi, istaknuta potreba iskorištavanja otpada kao resursa, čime se smanjuje broj deponija, a samim tim i čuva zdravlje stanovništva.
Poručeno je da se ekonomija ne može razvijati na štetu ekologije, da naftne bušotine, nelegalna gradnja i zaštita prirode nijesu kompatibilne aktivnosti.
“Kao i da priroda nema više vremena jer ne poznaje granice i da treba što hitnije raditi na njenom očuvanju i unapređenju”, dodaje se u saopštenju.
Članovi Odbora su rekli da je potrebno donijeti prostorni plan Crne Gore, koji treba da u najznačajnijoj mjeri uključi ekološku dimenziju.
Iz Skupštine su naveli da je ukazano na potrebu formiranja posebnog ministarstva koje u svojim nadležnostima ima ekologiju i životnu sredinu, kao i na potrebu za boljom koordinacijom, naročito između lokalnih i centralnih vlasti.
“Ocijenjeno je da Crna Gora, da bi postala ekološka država u pravom smislu te riječi, ima još mnogo izazova na tom putu”, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
