Povodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna, koji se obilježava 28. septembra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuje kako su organi vlasti u Crnoj Gori još uvijek daleko od ispunjenja standarda u proaktivnom objavljivanju i omogućavanju pristupa informacijama, navodi se u saopštenju Tamare Milaš, koordinatorke programa Ljudskih prava.
Objašnjava da tome ne doprinosi ni rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), u čijoj su kako dodaje nadležnosti kontrola i drugostepeno postupanje u oblasti slobodnog pristupa informacijama.
Ona je podsjetila da iako se ubrzo navršava prva godina mandata novog saziva Vlade Crne Gore, Skupštini još nije upućen Nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ili nacrt novog zakona, kojima bi kako ističe bile otklonjene prepreke u pristupu informacijama, a što bi kako dalje navodi omogućilo transparentniji rad javnog sektora.
"Trenutnim zakonskim rješenjima pristup informacijama je značajno usložen, što često vodi ka dugotrajnim i nerijetko neizvjesnim postupcima. Sve to ukazuje na jasnu potrebu da se novim zakonskim rješenjima uspostavi adekvatan sistem odgovornosti u organima zbog neobjavljivanja podataka, kao i oštrije kazne za neblagovremeno i nezakonito postupanje po podnesenim zahtjevima za slobodan pristup informacijama", kazala je Milaš.
Prema riječima Milaš, u Godišnjem izvještaju o stanju zaštite ličnih podataka i oblasti pristupa informacijama za 2020. godinu, koji je Skupština odbila usvojiti, AZLP navodi kako je organima vlasti u toj godini bilo upućeno 4.805 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, a da je čak četvrtina tih zahtjeva dobila negativan odgovor, kaže Milaš.
"Broj žalbi podnesenih AZLPu ostaje visok, pa je tako u 2020. godini taj organ zaprimio čak 3.000 žalbi, što u poređenju sa brojem podnešenih zahtjeva ukazuje na probleme u postupanju prvostepenih organa", dodaje.
Milaš objašnjava da u izvještajima ne postoje ni informacije o tome koliko je "ta Agencija" inicirala postupaka nadzora pred organom nadležnim za poslove državne uprave zbog kako dodaje nepoštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao ni podaci da li je i koliko do sada od strane AZLP-a podnešeno zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka.
"Iako je za to Zakonom data mogućnost, činjenica da podaci o tome ne postoje otvara pitanje: kako AZLP i pored brojnih i evidentnih nezakonitosti nije iskazala namjeru da postupi u pravcu preispitivanja odgovornosti i kažnjavanja nesavjesnih organa i odgovornih lica u njima?", navodi Milaš.
Ona pojašnjava kako CGO smatra da je neophodan ozbiljan zaokret svih institucija u dijelu proaktivne objave informacija i postupanja po zahtjevima za slobodan pristup informacijama i da izmjena postojećih zakonskih rješenja mora biti jedan od prioriteta Vlade, kako bi se omogućilo korišćenje "ovog mehanizma u punom obimu".
Ona dodaje da u tom kontekstu, CGO ne ocjenjuje podsticajnim dosadašnje postupanje Vlade, s obzirom da "njeni resori nisu iskazali spremnost na poštovanje ni važećih zakonskih odredbi, što za ishod ima nemogućnost uvida u brojne relevantne dokumente i informacije".
"Posebno je zabrinjavajuće da nova Vlada, koja je obećavala ogromno unaprjeđenje transparentnosti u odnosu na raniju, u praksi nastavlja utabanim stazama netransparentnosti, ali i zloupotreba pojedinih zakonskih instituta kako bi se skrile informacije. Tako se poslovnom tajnom proglašavaju ugovori sa ekspertima koje Vlada Zdravka Krivokapića angažuje u pojedinim resorima, najam prostorija za privremeni ili dugoročni rad, ugovori sa direktorima određenih javnih preduzeća, a nepoznanica ostaju i brojne transakcije sa državnog računa, ili dokumentacije o kontroverznim poslovima", kazala je Milaš.
Ona je podsjetila građane da je Međunarodni dan prava javnosti da zna ustanovljen 2002. godine na zajedničkom sastanku predstavnika/ca uglavnom nevladinih organizacija u Sofiji, Bugarskoj i da se obilježava širom svijeta sa ciljem promocije prava na slobodan pristup informacijama, kao jednog od osnovnih ljudskih prava, ali i da bi se podstakli građani/ke da koriste svoje pravo, a vlasti da budu transparentnije u radu.
Bonus video:
