Potpuni prestanak pušenja je najbolja opcija, ali uprkos svijesti o štetnom uticaju koji ova loša navika ima na zdravlje i samog pušača i njegove okoline, pojedinci ipak iz različitih motiva ne ostave cigarete. Da li bi, u takvoj situaciji, inovacije u duvanskoj industriji i pojava manje štetnih alternativa mogle da odigraju ključnu ulogu u smanjenju štete i posljedica po čovječanstvo?
To pitanje otvorio je priznati britanski onkolog Peter Harper na četvrtom Naučnom samitu "Smanjenje štete od duvanskog dima", koji se održava u Grčkoj.
Harper je podsjetio na ciljeve Vlade Velike Britanije koja je u svojoj agendi zacrtala da će se do 2030. godine osloboditi duvanskog dima. Kako je objasnio, "bez duvanskog dima" bi značilo da je raspostranjenost pušenja među odraslim osobama na nivou od 5 odsto.
"Iz ugla 2021. godine zasad nismo na tragu ovog cilja jer postoje velike varijacije u zastupljenosti pušenja širom naše zemlje s obzirom da situacija nije svuda ista", poručio je Harper i naveo mišljenje Instituta za istraživanje malignih bolesti u Velikoj Britaniji odakle stižu poruke da se oslobađanje od duvanskog dima može očekivati tek 2037. godine.
S obzirom da je, iz današnje perspektive, ova godina daleko, a i činjenicu da zvanična statistika pokazuje da oko milijardu ljudi u svijetu danas puši, šta nauka vidi kao rješenje?
Harper smatra da se industrija sve više okreće konceptu smanjenja štete odnosno principu da onima koji iz nekog razloga ne žele da ostave cigarete pruži manje štetne alternative cigaretama.
Priznati onkolog je tokom svog govora napravio paralelu između tradicionalnih cigareta i manje štetnih alternativa.
Tako je, kako je objasnio, duvanski dim glavni krivac za mnoge bolesti, uključujući i maligna oboljenja.
"Poznato je da procesom sagorijevanja cigarete nastaje duvanski dim koji u sebi ima više od 6.000 štetnih ili potencijalno štetnih čestica. Prema podacima Američke agencije za hranu i ljekove 93 su štetne ili potencijalno štetne, a skoro 80 kancerogone ili potencijalno kancogerene", objasnio je Harper.
On je kao primjer manje štetnih alternativa naveo IQOS - prvi bezdimni uređaj kompanije Filip Moris koji je Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) prošle godine svrstala u proizvod modifikovanog rizika. FDA je zaključila da je izloženost štetnim materijama prilikom korišćenja ovog uređaja značajno smanjena u poređenju sa cigaretama.
"Kod IQOS-a se umjesto sagorijevanja koristi princip zagrijavanja duvana što u startu smanjuje rizik od štetnih materija. Upravo je Američka agencija za hranu i ljekove istakla da, iako nije u potpunosti bez rizika, IQOS može da smanji izloženost štetnim materijama kod korisnika koji potpuno pređu sa cigareta na njega", objasnio je Harper.
Kako je u svom govoru zaključio, u svemu je važan pristup – a naročito ispravan pristup prema ljudima koji ne žele da ostave cigarete. "Zadatak svih nas je da pomognemo onima koji ne prestanu da puše. Važno je da ih informišemo o posljedicama, ali u isto vrijeme i o manje štetnim alternativama koje su naučno dokazane, a koje su im dostupne", zaključio je Harper.
