Bez otvorenih podataka nema ni transparente, efikasne i ekonomične javne uprave, kažu u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija.
Od 2018. godine kada je predstavljen Portal otvorenih podataka (data.gov.me), na tom servisu podatke je objavilo 20 institucija, ali u nekim oblastima kao što je “životna sredina”, podataka uopšte nema. Iz resora na čijem je čelu Tamara Srzentić za “Vijesti” su kazali da je razlog tome da je u nekim oblastima broj podataka koji se može objaviti - ograničen. Kazali su i da je u toku obrazovanje Savjeta za upravljanje otvorenim podacima, te da je cilj tog resora - veća otvorenost.
Portal otvorenih podataka data.gov.me prvi put u Crnoj Gori uspostavljen je 2018. Predstavlja centralno mjesto za objavljivanje informacija u posjedu javne uprave. Trenutno je na portalu otvorenih podataka 143 data setova, koje je objavilo 20 institucija iz 15 različitih oblasti. Iz resora javne uprave kazali su i da je Crna Gora u junu 2020. postala član evropske porodice otvorenih podataka, te da su otvoreni podaci sa crnogorskog nacionalnog portala dostupni i na evropskom portalu otvorenih podataka europeandataportal.eu/en.
I kad je 2018. predstavljen javnosti i kada su na data.gov.me počeli da se pojavljuju prvi setovi podataka, iz Instituta alternativa komentarisali su kako na toj internet lokaciji, pored ostalog, nema podataka o budžetskoj potrošnji. Takav podatak na Portalu otvorenih podataka ne postoji ni danas.
Na portalu su objavljeni i javni registri nevladinih organizacija - i aktivnih, i onih koje su obrisane iz evidencije, dostupni su i podaci o finansiranju NVO, ali na toj lokaciji, iako su i ti podaci prema propisima javni, do danas nije objavljen i registar političkih partija.
U međuvremenu, od 2018, nisu osmišljeni ni servisi koji objedinjuju i “pametno” koriste podatke sa portala, na način da ih prikažu u jednostavnom, za korisnika lako čitljivom formatu.
”Interoperabilnost i uvezivanje još više registara podataka je nešto na čemu konstantno radimo i smatramo da tu ima mnogo potencijala za ‘pametno’ korišćenje integrisanih otvorenih podataka. Svjesni smo da ako želimo da ponudimo naprednije digitalne servise, uvezanost sistema, informacija i podataka u sistemu javnih usluga su od neprocjenjive važnosti. S tim u vezi, u okviru projekta ‘Ubrzanje digitalnog upravljanja u Crnoj Gori’ trenutno radimo analize internih sistema, njihove uvezanosti i identifikujemo koji su to registri i sistemi potrebni da se dodatno povežu, kako bi kvalitet, brojnost i raznovrsnost digitalnih servisa koje pruža javna uprava bili još bolji i veći”, kazali su iz resora javne uprave.
Projekat “Ubrzanje digitalnog upravljanja u Crnoj Gori” Ministarstvo realizuje sa Programom UNDP u Crnoj Gori.
Podaci na Portalu podijeljeni su u katerogije - obrazovanje, zdravlje, poljoprivreda, pravda, životna sredina, nauka, upravas, saobraćaj i pomorstvo, rad i socijalno staranje, ljudska i manjinska prava, održivi razvoj i turizam, energetika i rudarstvo, finansije, statistika, zaštita potrošača.
Tako u kategoriji “uprava”, korisnici mogu da vide spisak obveznika elektronske fiskalizacije, koliki je ukupan iznos prometa elektronske fiskalizacije, tu je objavljen i spisak inspekcija i glavnih inspektora, sa podacima koji se odnose na kontakte, dostupni su i podaci o finansiranju nevladinih organizacija...
U kategoriji “poljoprivreda” objavljen je registar onih koji se bave organskom proizvodnjom, u kategoriji “zdravlje” objavljen je registar ljekova u humanoj medicini, kao i izvještaj o utvrđenim maksimalnim cijenama tih ljekova...
Neke kategorije, poput “održivi razvoj”, “životna sredina”, “zaštita potrošača”, međutim, ne sadrže nijedan set podataka. “Energetika i rudarstvo”, “finansije”, “ljudska i manjinska prava”... sadrže po jedan set podataka. Na pitanje da li su kategorije loše osmišljene, institucije neažurne ili se u tim kategorijama i ne može očekivati veći broj setova podataka, iz resora javne upravekazali su da je u nekim oblastima broj podaka koji mogu biti objavljeni - ograničen. Dodali su i da će, kroz projekat “Ubrzanje digitalnog upravljanja u Crnoj Gori” raditi reviziju postojećih setova podataka.
”I definisati u saradnji sa drugim institucijama kako se može unaprijediti postojeći sadržaj. U tom dijelu je vrlo važno da i druge institucije budu proaktivne i definišu koje setove podataka mogu kreirati i objaviti u otvorenom formatu. Transparentna Vlada je neophodna da bi njeni građani mogli da mjere učinak izabranih donosioca odluka, te ćemo zbog toga poseban naglasak staviti na ispunjavanje obaveza i postulata iz Partnerstva otvorenih Vlada. Kroz redovne aktivnosti i u stalnoj komunikaciji sa nadležnim institucijama nastojimo da konstantno promovišemo transparentnost i proaktivnost organa, a ujedno radimo na proširenju setova otvorenih podataka”, kazali su iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.
Iz Ministarstva Tamare Srzentić i sami navode da i međunarodni izvještaji i istraživanja domaćih nevladinih organizacija pokazuju da u nekoliko posljednjih godina nije ostvaren dovoljan napredak u pogledu otvorenosti javne uprave.
”Naša misija je da radimo na utemeljenju jedinstvene politike otvorenosti organa vlasti u Crnoj Gori, shodno zahtjevima modernog društva. U tom pravcu su usmjerene i izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji proširuje opseg informacija koje organi moraju proaktivno da objavljuju, za koji očekujemo da bude usvojen do kraja godine”, kazali su iz tog resora.
Dodaju i da je unapređenje portala - dodavanjem setova podataka, te njegovo korišćenje i kod institucija i građana, privrede, NVO sektora - kontinuiran proces.
”Misija Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija je da doprinosi ostvarenju identifikovanih potreba, te da kroz unapređenje funcionalnosti servisa poboljša korisničko iskustvo. Ove funkcionalnosti se najprije odnose na unapređenje pretrage portala, naprednog sistema praćenja, odnosno monitoringa i notifikacija nad skupovima, sistema za ocjenjivanje skupova, ali i proširenje setova podataka sa nivoa lokalnih samouprava. Pored unapređenja funkcionalnosti, Ministarstvo će u saradnji sa partnerima iz ove oblasti, raditi na promociji proaktivnog djelovanja organa, otvorenih podataka, jačanju vidljivosti portala, ali i jačanju ljudskih kapaciteta javne uprave u cilju obezbjeđenja efikasnog sistema pružanja digitalnih usluga”, kazali su iz tog resora, dodajući i da se te aktivnosti kontinuirano usklađuju i sa zahtjevima EU partnera (Open data maturity 2021).
Portal otvorenih podataka nedavno je redizajniran. Iz Ministarstva su kazali da je cilj redizajna, pored ostalog, poboljša ti korisničko iskustvo.
”Konstantno analiziramo potrebe građanki i građana Crne Gore u dijelu digitalnih servisa i nastojimo da unaprijedimo korisničko iskustvo, kao i da uvedemo nove modele kreiranja i razvoja digitalnih usluga. Redizajn portala https://data.gov.me/ je upravo posljedica prethodne analize funkcionalnosti Portala otvorenih podataka i potrebe poboljšanja korisničkog iskustva, kao i podizanja nivoa bezbjednosti u pristupu podacima koji se nalaze na portalu. Ciljevi su postignuti, ali ono čime ćemo se više voditi u narednom periodu su konstantno testiranje portala, uključivanje povratnih informacija korisnika u ranim fazama testiranja, kako bi dalja prilagođavanja portala i servisa u potpunosti odgovorila potrebama građanki i građana, koji njih koriste. S druge strane, portal će biti ažuriran i u odnosu na izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacija (ZOSPI), a u dijelu obaveze proaktivnog objavljivanja informacija, odnosno sadržine internet stranice organa vlasti…”, kazali su “Vijestima” iz resora Tamara Srzentić.
Na pitanje na koji način planiraju da u narednom periodu dodatno animiraju nadležne da koriste Portal otvorenih podataka, odnosno da se podaci koje institucije generišu, “slivaju” na taj servis, iz resora javne uprave, pored ostalog, kazali su da je u toku obrazovanje Savjeta za upravljanje otvorenim podacima, a da je u planu osnivanje savjetodavne grupe, odnosno tijela u kojem će biti predstavnici korisnika informacija, ali i organa vlasti.
”Transparenta, efikasna i ekonomična javna uprava je nezamisliva bez otvorenih podataka. Oni omogućavaju da digitalni podaci u posjedu organa vlasti, besplatno budu dostupni na internetu, da ih svako može koristiti i dalje objavljivati u bilo koju svrhu jer su dati u formatu koji je moguće računarski obrađivati i analizirati. Iako je registar u funkciji, broji 143 data setova od strane 20 institucija iz 15 različitih oblasti, cilj nam je veća otvorenost. U toku je obrazovanje Savjeta za upravljanje otvorenim podacima, kroz čije aktivnosti ćemo ostvariti veću proaktivnu komunikaciju sa organima na državnom i lokalnom nivou sa ciljem otvaranja što većeg broja skupova podataka, kao i unapređivanje transparentnosti rada javne uprave i promocije principa otvorenih javnih politika. Takođe, planirano je osnivanje Savjetodavne grupe/tijela od predstavnika korisnika informacija s jedne strane (NVO, mediji, akademska zajednica, privatni sektor, građani) i organa vlasti s druge strane (najvažnija ministarstva, lokalne uprave, javna tijela) uz predsjedavanje Agencije (za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, prim. aut) kao nadzornog organa (a kopredsjedavanje predstavnika Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija kao nadležnog ministarstva), kao platforma za saradnju, razmjenu iskustava u primjeni Zakona o SPI, davanju smjernica i preporuka za veću otvorenost institucija”, kazali su iz resora Tamare Srzentić, dodajući i da će, u saradnji sa lokalnim samoupravama, raditi na tome da na data.gov.me budu dostupni i setovi podataka sa lokalnog nivoa.
Bonus video:
