Građani ni nakon dvadesetak dana od završetka javnog poziva Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) ne znaju u kojim privatnim ustanovama će moći da se liječe o trošku države.
Iz te ustanove “Vijestima” nisu odgovorili koliko je ponuda stiglo do 5. oktobra, kada se očekuje potpisivanje novih ugovora i za koje usluge, na koje u javnom sistemu čekaju duže od 30 dana. Iz FZO, kojim rukovodi Dragoslav Šćekić, nema ni odgovora na pitanja u vezi sa žalbom pojedinih privatnih ustanova koje tvrde da je javni poziv diskriminatoran, jer ponudu mogu da podnesu samo one koje su osnovane i obavljaju djelatnost najmanje godinu.
Iz privatne poliklinike Konzilijum saopšteno je “Vijestima” da su se zbog ovog uslova obratili inspekciji, Agenciji za sprečavanje korupcije, ministarstvima zdravlja i finansija, Ljekarskoj komori i da im je jedino odgovor stigao iz Upravne inspekcije, koja je saopštila da nije nadležna.
”Obratili smo se i Fondu, putem mejla, sa molbom za dopunu Javnog poziva pravnom poukom, kako bismo se mogli žaliti, ali odgovor nismo dobili”, saopštila je izvršna direktorka Jovana Popović.
FZO je 20. septembra raspisao javni poziv za dostavljanje ponuda za zaključivanje ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog osiguranja, za usluge koje ne mogu obezbijediti javne bolnice.
”Ponudu na javni poziv mogu podnijeti zainteresovani davaoci zdravstvenih usluga koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, koji su osnovani i obavljaju djelatnost u skladu sa zakonom najmanje jednu godinu prije podnošenja prijave na predmetni javni poziv”, navodi se u dokumentu.
Iz privatne klinike Konzilijum upozorili su da ova odredba nema utemeljenje ni u jednom zakonu i da je diskriminišuća kako za ustanove i ljekare koje u njima rade, tako i za građane, jer im ograničava pravo na zdravstvenu zaštitu.
”Takođe, ovim se ne obezbjeđuje konkurencija među zdravstvenim ustanovama, već onemogućava učešće svih, čime se utiče na potencijal da se obezbijedi neekonomično, neefikasno, neefektivno i nekvalitetno davanje zdravstvenih usluga. Zdravstvene ustanove koje su do skoro bile u mreži mogu i sada da učestvuju, pa je nejasno zašto su ih uopšte i isključivali iz mreže, jer je javnim pozivom ograničena konkurencija, što je isključivo na štetu pacijenata i ljekara”, kazali su iz ove kompanije i poručili da svaka registrovana zdravstvena ustanova mora da funkcioniše ravnopravno sa ostalima.
Vlada je, još u julu, usvojila Odluku o novoj mreži zdravstvenih ustanova, u kojoj su samo one čiji je osnivač država. Tada je saopšteno da će FZO, za usluge koje nije moguće pružiti u propisanom roku i na zadovoljavajući način u javnom zdravstvu, sklopiti ugovore sa privatnicima i to nakon javnog poziva “koji će biti objavljen u najkraćem roku”.
Kazali su da će aktuelni ugovori važiti do zaključivanja novih, kako se ne bi dovelo u pitanje pružanje zdravstvene zaštite, i da cijeli postupak treba da se okonča u narednih šest mjeseci.
Iako je to saopšteno, građani tvrde da za pojedine usluge, kao što je pregled magnetnom rezonancom, ne mogu da dobiju uput za privatnika.
”Vijesti” su prošlog mjeseca objavile da se, prema odluci FZO, liste čekanja za pregled magnetnom rezonancom formiraju samo ako se na ovu uslugu čeka duže od 45, umjesto 30 dana.
Iz FZO su kazali da je ta odluka u skladu sa propisima, međutim, sagovornici “Vijesti” tvrde da je u suprotnosti sa članom 3 Pravilnika o vrstama zdravstvenih usluga za koje se mogu sačiniti liste čekanja. Tim aktom definisano je da se liste čekanja mogu formirati za preglede na magnetnoj rezonanci, koji nisu hitni, a ne mogu se pružiti u roku od 30 dana.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da je cilj Vlade, kada je usvojena nova mreža u kojoj su samo javne ustanove, bila da građanima, “umjesto dosadašnje nekolicine privatnika”, na raspolaganju bude mnogo više njih.
”Umjesto samo nekoliko, moći će da biraju između, kako očekujemo, više desetina privatnih ustanova, onda kad javni zdravstveni sistem nije u prilici da reaguje u propisanom roku”, rekla je ona.
FZO je sredinom septembra raspisao i javni poziv za zaključivanje ugovora sa privatnim apotekama u kojima se izdaju ljekovi na recept. Uslov je, između ostalog, bio da jedna privatna apotekarska firma u Podgorici može da odredi dvije apoteke, a u ostalim gradovima po jednu u kojima se može podići lijek na recept.
Od 1. oktobra lijek na recept moguće je, osim u 55 državnih, podići i u 79 privatnih apoteka, dok je ranije ugovor sa FZO imalo njih 189.
Bonus video:
