Kontroverzni francuski umjetnik, pionir hepeninga i lucidni intelektualac Pjer Pinončeli preminuo je 9. oktobra u 92.godini.
Poznat po beskompromisnim stavovima o umjetnosti, društvu i politici, Pinončelija šira javnost uglavnom pamti po uriniranju u Dišanov pisoar i njegovo kasnije razbijanje čekićem.
Pinončeli je rođen u aprilu 1929, u Sent Etjenu u Francuskoj. On je 2011, bio gost izložbe “Dvadeset godina poslije” u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, koja je nakon dvije decenije na istom mjestu okupila eminentne crnogorske autore Zlatka Glamočaka, Predraga Milačića, Vukašina Milovića, Dejana Mirkovića, Ratka Odalovića i Ratka Vučinića. Jedan njegov rad i dalje se nalazi u kolekciji Centra Savremene umjetonosti u Podgorici.
Glamočak, koji je bio prijatelj čuvenog Francuza, kazao je da su njegovim odlaskom, francuska kultura i svijet umijetnosti, ostali siromašniji.
”Ne samo za jednog velikog umijetnika koji je i sam formirao nove umijetničke prakse, već i možda zadnjeg svijedoka tog doba koje je poznato kao ‘Pariz putujuci praznik’, čiji je Pinončeli bio aktivni sudionik sa prijateljima i saradnicima”, kazao je Glamočak “Vijestima”.
Podsjetio je da je Pinončeli tada kao poslijednji živi poznavalac Dišana i umijetnik internacionalne reputacije, kao njegov prijatelj, došao u Crnu Goru kao specijalni gost izložbe.
”Utiscima sa te izložbe i sa gostovanja u Crnoj Gori, posvetio je dvije stranice u svojoj trotomnoj monografiji kao i u katalogu retrospektivne izlozbe u MAMMAC u Nici 2012 godine”, kazao je Glamočak.
Pinončeli je 1967-1969, napustio slikartsvo i posvetio se uličnim provokativnim hepeninzima.
Kako je prenio list “H’artpon”, on je 1969, za vrijeme inauguracije Šagalovog muzeja u Nici, De Golovog ministra kulture Andre Malroa, isprskao crvenim tušem iz dječjeg pištolja.
Da bi pokazao prezir prema bratimljenju Nice sa jednim juznoafričkim gradom, Pinončelli je izveo oružanu pljačku banke nazvanu “Oružani napad protiv aparthejda”, kada se javno hvalio plijenom od jednog franka...
U junu 2002, otkinuo je sebi sjekirom dio prsta u slavu Ingrid Betenkur, novinarke zarobljene od strane FARK-a.
”U tamošnjem muzeju pred brojnom publikom počeo sam da izvodim performans s golubom mira. A onda sam na drveni panj položio ruku i sjekirom sam, prvi put promašio, odsjekao sebi mali prst”, kazao je Pinončeli “Vijestima” prilikom boravka u Podgorici 2011. Naveo je da institucije prihvataju njegov rad - “komentarišu me kao šaljivdžiju i uglavnom prođem nekažnjeno”.
”S odsječenim prstom sam na bijeloj košulji nacrtao srce, a na zidu muzeja sam sprejom ispisao velika slova organizacije koja je otela novinarku: FARK. Kasnije sam ih isprskao krvlju koja je lila iz odsječenog prsta”, ispričao je tada kako je tekao performans. Njegov odsječeni prst čuva se u formalinu, u kolumbijskom muzeju.
”Ja sam jedini umjetnik na svijetu čiji je dio tijela umjetničko djelo”, pričao je tada.
On se 2006, kao predstavnik “ponašajućeg umijetnika”, bez imalo oklijevanja, u svojoj 77. godini pomokrio u slavni Dišanov pisoar izložen u Centru svaremene umjetnosti Žorž Pompidu u Parizu. Glamočak je podsjetio da je za taj akt Pinončeli bio kažnjen 280 hiljada eura i tri mjeseca zatvora.
”Tada sam i pored prisutne žandarmerije, unio kameru i uspio da snimim dio procesa kao važan dokument o životu Pinončelija, koji je sastavni dio filma o njemu”, kazao je Glamočak.
Za istu akciju, Pinončeli je bio osuđen i 1998, jer je poslije mokrenja u Dišanov pisoar, izložen u Carre d Art u Nici 1993., izvadio čekić i njime razbio pisoar.
Posebno je bio ponosan na performans “Djeda Mraz je obično đubre”.
”Da bih pokazao kako je Božić postao jedan komercijalni praznik, obukao sam se u Djeda Mraza i polomio izlog prodavnice igračaka, a onda sam počeo da ih uništavam.
Djeca su plakala i vikala ‘Djeda Mraz je lud!’, a roditelji su htjeli da me linčuju. Jedva sam izvukao živu glavu”, ispričao je tada “Vijestima”.
Bonus video:
