Više stabala posječeno je u dvorištu zgrade Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), ali iz te institucije tvrde da je sve prema pravilima, da glavni projekat pejzažne arhitekture zadržava veći broj stabala, a da će, prema projektu, drveće koje je niskog kvaliteta, sklono je padu... zamijeniti novim vrstama.
”Imajući u vidu potrebu očuvanja zelenila na parceli koja joj pripada, CANU je u Projektnom zadatku za izgradnju novog objekta zahtijevala da se posveti posebna pažnja ovom pitanju i da se u što većoj mjeri sačuva i revitalizuje postojeći zeleni fond. Zato je ovo pitanje tretirano u posebnom elaboratu, u kojem je snimljeno postojeće stanje svih stabala na lokaciji, to jest urađena je pejzažna taksacija - studija boniteta postojećeg zelenog fonda. Svako postojeće stablo pregledano je od strane stručnih lica, ucrtano na mapi vegetacije i kategorisano po kvalitetu. Glavni projekat pejzažne arhitekture zadržava veći broj stabala koja su u dobrom zdravstvenom i fiziološkom stanju i zadovoljavajućih estetskih karakteristika. Drveće niskog kvaliteta, lošeg fiziološkog stanja ili nagnuto i sklono padu biće zamijenjeno novim vrstama na način koji neće narušiti postojeći raspored zelenila”, navodi se u odgovoru koji su iz CANU juče uputili “Vijestima”.
Dodaju i da je “čitav projekat izgradnje novog objekta i uređenja pripadajuće parcele zasnovan… na ideji maksimalne integracije u postojeće okruženje”.
Početkom februara “Vijesti” su objavile da je najmanje osam stabala četinara u dvorištu zgrade CANU označeno, ali tada redakciji ni iz te institucije, ni iz Uprave za javne radove, na koju su iz CANU uputili novinare, nisu odgovorili zašto su stabla označena i šta je plan.
Iz CANU su tada, upućujući redakciju na Upravu za javne radove, samo kazali da je Uprava “realizovala tendere za izradu Glavnog projekta i izvođenja radova na izgradnji nove i rekonstrukciji postojeće zgrade CANU”.
Prema dostupnoj dokumentaciji, CANU je u novembru 2018. sa firmom “Studio Grad” potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog i rekonstruisanje postojećeg objekta. Idejnim projektom, kako se navodi u dokumentu, planirano je i uređenje parcele. U opisu lokacije, podsjeća se da se nalazi na južnoj padini brda Gorica, “u najekskluzivnijem dijelu Podgorice”.
”Vegetacijski fond u najvećoj mjeri čine četinarska stabla čempresa, bora i kedra, koji je prožet lišćarskim vrstama lipe, košćele, duda, bagrema i indijskog jorgovana. Pojedina stabla su izgubila svoju vitalnost, a usljed nesprovođenja odgovarajućih mjera njege čitava površina zahtijeva stabilizovanje ukupnog kvaliteta zelenila”, piše u dokumentu.
U dijelu u kojem je opisano uređenje parcele, piše da je postojeći biljni fond potrebno “tretirati kroz očuvanje i uklapanje postojećih vitalnih i dekorativnih stabala.
”Sa pažljivim osvrtom na stara reprezentativna stabla. Kako su pojedina stabla u vidno lošem stanju (posebno kada se radi o inače invazivnim vrstama bagrema i indijskog jorgovana), ista je poželjno predvidjeti za uklanjanje i adekvatnu zamjenu”, navodi se u dokumentu i dodaje da je “u cilju očuvanja i uklapanja postojećeg drveća… potrebno izvršiti detaljnu valorizaciju zelenila i to kroz obaveznu izradu Elaborata taksacije postojećeg zelenog fonda.
Čempres, alepski bor i kedar, kako u dvorištu CANU, zasađeni su i u najbližoj okolini. U Detaljnom-urbanističkom planu “Nova varoš 2”, koji obuhvata i dio grada gdje se nalazi zgrada CANU, autori navode da “u blokovskom zelenilu između Bulevara Ivana Crnojevića, Ulice Rista Stijovića i Beogradske ulice dominiraju vrste sa kojim se 50-ih i 60-ih godina XX vijeka vršilo intenzivno ozelenjavanje”.
”Prisutna su izuzetno vrijedna stabala (Pinus halepensis, Cupressus sempervirens, Cedrus deodara) koja treba adekvatnim mjerama njege zaštititi i sačuvati od propadanja, i očuvati od devastacije”, navode autori.
Zelenilo na prostoru CANU i okolini još nije upisano u katastar podgoričkog zelenila kzp.podgorica.me.
Sredinom januara, iz “Zelenila” su “Vijestima” kazali da će u toku godine biti završena evidencija svih zelenih površina u glavnom gradu.
Prema gradskoj Odluci o uređenju i održavanju zelenih površina, investitori su dužni ili da presade zdravo drveće ili zasade tri nova za svako posječeno stablo.
Bonus video:
