Crna Gora raspolaže svim ljekovima koji su neophodni za savremeni tretman i liječenje COVID-a 19 po najnovijim medicinskim doktrinama, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.
Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da se protokoli za liječenje COVID-a 19 u Crnoj Gori ni u čemu ne razlikuju od evropskih standardnih protokola.
„Crna Gora raspolaže svim elementima savremenog terapijskog protokola za liječenje COVID 19 bolesti. Prethodnih dana sam imala priliku da se upoznam sa terapijskim protokolom u Njemačkoj, gdje smo posjetili bolnice i intenzivnu njegu“, navela je Borovinić Bojović.
Neposredno prije toga, kako je dodala, obišla je bolnice u Turskoj.
„Crna Gora raspolaže svim ljekovima koji su neophodni za savremeni tretman i liječenje po najnovijim medicinskim doktrinama COVID 19 bolesti“, kazala je Borovinić Bojović.
Ona je navela da epidemiološka situacija u Crnoj Gori prati epidemiološku situaciju u državama u regionu i šire, i da zahtijeva i dalje veliki oprez.
„Koronavirus je nepredvidiv i u ovom trenutku, imajući u vidu da dolazi hladnije vrijeme i zimski mjeseci, kada će ljudi više boraviti u zatvorenim prostorima, ona zahtijeva svakako dodatni oprez“, rekla je Borovinić Bojović.
Ona je ranije najavila da će Ministarstvu zdravlja Njemačka donirati 1.536 jedinica monoklonalnog antitijela (mAb) Casirivimab i monoklonalnog antitijela (mAb) Imdevimaba, koje se sastoji od 1.536 bočica Casirivimaba i 1.536 bočica Imdevimaba za kombinovanu primjenu, a vrijednost te donacije je oko 3,17 miliona eura.
Borovinić Bojović je navela da ta terapija, po pacijentu, vrijedi oko dvije hiljade eura.
Ona je kazala da su monoklonska antitijela, koja se primjenjuju u početnom stadijumu COVID infekcije, u Crnoj Gori i ranije korišćena u liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom.
Ona je podsjetila da je dio monoklonskih antitijela tada nabavljen iz sredstava državnog budžeta, a drugi je bio donacija.
„Monoklonska antitijela imaju funkciju da maksimalno poboljšaju imuni odgovor organizma na bolest i na taj način ubrzaju njeno prevazilaženje. Ona su upotrebljiva isključivo u ranoj fazi bolesti, ali i tada po strogim indikacijama“, objasnila je Borovinić Bojović.
Ona je rekla da postoji izrađen protokol indikacija i da se apsolutno po njemu postupa.
„Postoji biološka terapija koju dobijaju pacijenti u kasnijim fazama bolesti, dakle govorimo o srednje-teškim i teškim bolesnicima. Tu biološku terapiju imamo čitavo vrijeme i koristimo je u protokolu za sve pacijente kojima je ona potrebna“, navela je Borovinić Bojović.
Na pitanje da li primjena terapije monoklonskim antitijelima zavisi od toga da li je osoba vakcinisana, ona je odgovorila da postoje stroge indikacije.
Te indikacije su, kako je dodala, precizno definisane i smjernice su još ranije upućene svim ljekarima primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite.
„One se ne odnose samo na to da li je neko vakcinisan ili ne, nego i na godine starosti, komorbiditete, da li postoje hronična oboljenja, kao i na cijeli niz indikacija koje su veoma strogo medicinski definisane“, kazala je Borovinić Bojović.
Govoreći o procesu imunizacije u Crnoj Gori, ona je navela da je u posljednje vrijeme na dnevnom nivou nešto manji broj vakcinisanih prvom dozom.
Borovnić Bojović je kazala da je to zabrinjavajuće i da zahtijeva promptno reagovanje.
Ministarstvo je, kako je navela, uradilo sve da obezbijedi i više nego dovoljan broj vakcina.
„Postoji zastupljenost skoro svih vakcina u Crnoj Gori, u više nego dovoljnom broju. Kao i u regionu i šire u svijetu, procenat novovakcinisanih je značajno manji nego što je bio prvih mjeseci“, rekla je Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, sve to ima negativne reperkusije na dalja dešavanja u vezi za koronavirusom.
„Ono što je moja poruka u vezi sa smanjenjem broja vakcinisanih, jeste da građani treba da se vakcinišu, jer je to pravi put prevazilaženja problema u kojem se nalazi čitavi svijet“, navela je Borovinić Bojović.
Ona je rekla da je u Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano preko 56 odsto odraslog stanovništva, a revakcinisano preko 53 odsto.
„Već sada aktivno radimo u smislu povećanja tog procenta“, kazala je Borovinić Bojović, navodeći da će pokušati da svakog građanina pojedinačno uvjere i objasne koliko je važno da se vakciniše.
„U fokusu će da budu prosvjetni radnici, vojska, policija, javna uprava, studenti i praktično svo ostalo stanovništvo“, dodala je Borovinić Bojović.
Ona je rekla da očekuju pozitivan odziv.
„Ono što je veoma važno, radi se multisektorski, uvezano, zajedničkim djelovanjem primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene usluge, krovno sa Ministarstvom zdravlja, ali u saradnji sa ostalim ministarstvima“, kazala je Borovinić Bojović.
Na pitanje kada se može očekivati da bude revakcinisano 50 odsto ukupnog stanovništva, ona je odgovorila da je u ovom trenutku revakcinisano više od 39 odsto ukupnog stanovništva i da očekuju da do kraja decembra taj procenat bude preko 50 odsto.
„Naravno, moramo da budemo veoma oprezni u ovim izjavama iz prostog razloga što je vakcinacija dobrovoljna i svako mora dati svoj lični doprinos. Sa druge strane, mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći“, poručila je Borovinić Bojović.
Kako je navela, u svim zemljama regiona trenutno se bilježi pad broja novovakcinisanih, što je veoma loša poruka, posebno imajući u vidu pojavu mutagenih formi bolesti.
Borovinić Bojović je rekla da je osam od deset pacijenata na bolničkom liječenju nevakcinisano.
Ona je kazala da je od ukupnog broja preminulih od posljedica kovid infekcije preko 80 odsto onih koji su bili nevakcinisani.
„Ti podaci dovoljno ozbiljno govore o tome koliko je vakcinacija bitna i koliko je važno da se što prije procenat vakcinisanih podigne na još veći nivo“, istakla je Borovinić Bojović.
Bonus video:
