Radnici Instituta "Dr Simo Milošević" bez jasnih obrazloženja i izvjesnosti datuma isplate, čekaju septembarsku platu. Fond zdravstvenog osiguranja nije izmirio svoja dugovanja, što je samo naglasilo dubiozu u kojoj se Institut nalazi, kazali su iz Sindikalne organizacije Instituta.
Ističu da je u Institutu zaposleno 538 radnika koji se već dugi niz godina suočavaju sa neizvjesnošču i egzistencijalnim problemima.
"Lični dohotci su niži u odnosu na javno zdravstvo za oko 35 odsto, te su zaposleni, po ovom osnovu, potražili svoja prava pred sudom. Uprkos presudama u njihovu korist, zarade se i dalje obračunavaju po istom koeficijentu , a isplata je neredovna", kazali su.
Posljedice ovakvog višegodišnjeg stanja dovele su, kako tvrde, do odliva medicinskog kadra, što je ustanovu uvelo u kardovski stečaj.
"Situacija je do te mjere alarmantna da iziskuje hitno rješavanje nagomilanih problema, a svako odlaganje moglo bi dovesti do prestanka rada Instituta. Da li idemo prema tome da zbog nedostatka medicinskog kadra izgubimo strane, visoko isplative programe, koje je ustanova uspjela održati, uprkos svim nedaćama, tokom prethodnih decenija? Da li idemo prema tome da onemogućimo najtežim bolesnicima da se rehabilituju? Gdje će se rehabilitovati pacijenti nakon preležanog šloga ili operacije na srcu", pitali su.
Pitaju i gdje će se rehabilitovati teško povrijeđeni i nepokretni bolesnici, liječiti teško oboljeli od multiple skleroze i drugih degenerativnih bolesti, pacijenti sa zapaljenskim reumatskim bolestima.
"Gdje ćemo liječiti djecu sa teškoćama u razvoju? Da li smo mi kao društvo stigli dotle da bolesnoj djeci oduzmemo pravo na rehabilitaciju? Hoćemo li Evropskoj uniji, kojoj težimo, na taj način pokazati kako vodimo brigu o svojim bolesnima i nemoćnima?".
Iz Sindikalne organizacije pozvali su Vladu Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranja i Opštinu Herceg Novi da hitno reaguju.
"U cilju dugoročnog, strateškog rješavanja sudbine Instituta Igalo, onda ćemo svi zajedno biti odgovorni za njegovo gašenje. Zaposleni višedecenijskim trpljenjem bez otpora, odgovorni lošim upravljanjem, a nadležni nečinjenjem. Nažalost, najodgovorniji za propadanje Instituta se vjerovatno neće prepoznati ni u jednoj od pomenutih kategorija", kazali su i postavili pitanje treba li Crnoj Gori Institut Igalo.
Ističu da je Institut zahvaljujući viziji, znanju, strategiji, saradnji, mobilizaciji resursa, poštenju, neviđenom strpljenju i upornosti, od malog liječilišta izrastao u grandioznu ustanovu, koja svakom društvu može služiti za ponos.
"Vrhunskim rezultatima i profesionalizmom zaposlenih, izgrađen je brend, koji se na strogom evropskom tržištu visoko kotira i kojim se Crna Gora može ponositi izvan svojih granica.Do zatvaranja granica uzrokovanih pandemijom, u Institutu se godišnje liječilo više od hiljadu norveških pacijenata, uglavnom preko državnog programa Vlade Norveške. Takođe, na liječenju je godišnje boravilo više od 300 holandskih pacijenata, kao i pacijenti iz Švedske, Danske, Rusije, Ukrajine i sa prostora bivših jugoslovenskih republika", kazali su.
Bonus video:
