U Crnoj Gori je stvoren ambijent u kojem svako daje uputstva za rad Tužilaštvu, vodi istrage i presuđuje, kazao je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić.
On je u intervjuu agenciji MINA rekao da stvaranje paralelnih institucija i vođenje paralelnih istraga šteti radu Tužilaštva i ne ide u prilog kvalitetnom prikupljanju dokaza i preduzimanju krivičnog gonjenja.
“U Crnoj Gori je stvoren ambijent u kojem svi i svako daje uputstva za rad Tužilaštvu, svi vode istrage, presuđuju, ocjenjuju rad Tužilaštva, a pritom niko, osim Tužilaštva, nije nadležan da vodi pretkrivični i krivični postupak i cijeni dokaze”, naveo je Burić.
To, kako je kazao, na kraju dovodi i dovešće do toga da se svi ti drugi povuku, a da se odgovornost za rad i konačan ishod postupka traži u Tužilaštvu.
“U tom pravcu stvaraju se paralelne institucije i vode paralelne istrage od strane izvršne vlasti u saradnji sa civilnim sektorom, pa čak i kroz radna tijela Skupštine”, rekao je Burić.
Prema njegovim riječima, takve istrage ne samo što su amaterske jer ih vode osobe bez pravničkog znanja, već su i u suprotnosti sa Zakonikom o krivičnom postupku.
“Nedostavljanje dokaza Tužilaštvu uz istovremeno javno objavljivanje da je u određenom događaju učinjeno krivično djelo, direktno nanosi štetu zvaničnoj istrazi i valjanom prikupljanju dokaza”, naveo je Burić.
Osim toga, kako je kazao, na taj način se pomaže izvršiocima da prikriju dokaze ili da utiču na eventualne svjedoke.
Na pitanje kako gleda na to što se podrška glasanju za Tužilački savjet (TS) uslovoljava nekim drugim stvarima, kao što je rekonstrukcija Vlade, Burić je odgovorio da ta činjenica govori dovoljno o tome šta je čiji cilj.
On je podsjetio da je TS tijelo koje treba da obezbjeđuje samostalnost svih državnih tužilaštava, kojih u Crnoj Gori ima 17.
“Ukoliko smo svjedoci političkih pregovora oko izbora uglednih pravnika koji bi bili članovi TS-a, da ne otvaram pitanje o tome što je riječ samo o advokatima, onda se s pravom pitam da li ćemo dobiti nezavisno tijelo koje treba da obezbijedi samostalnost državnih tužilaštava ili se radi o nečem drugom”, naveo je Burić.
On je dodao da je javnost dovoljno mudra da sama zaključi.
Burić je kazao da se zbog nefunkcionisanja TS-a ne mogu raspoređivati tužioci, formirati odgovarajuće komisije, predložiti budžetska sredstva, pa ni utvrđivati eventualna odgovornost tužilaca.
“U situaciji u kojoj već nekoliko mjeseci ne funkcioniše TS rezultati koji se postižu svakodnevnim radom i požrtvovanjem državnih tužilaca konstantno se pokušavaju pripisati drugima ili se marginalizovati uloga Državnog tužilaštva”, rekao je Burić.
On je naveo da je dugačak spisak aktivnosti koje TS treba da realizuje, nakon što se steknu uslovi za rad.
Kako je kazao Burić, zbog nefunkcionisanja TS na čekanju su aktivnosti koje se odnose na ispunjavanja obaveza iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa.
Zbog nefunkcionisanja TS, kako je rekao, na čekanju su i realizacija mjera iz Akcionog plana za poglavlje 23, ispunjavanje preporuka Državne revizorske institucije, kao i razmatranje pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca u pogledu zakonitosti rada.
“Dakle, da bi se obaveze iz poglavlja 23 ispunjavale moraju se steći i uslovi za to, a te uslove treba da obezbijedi zakonodavna vlast, što dovoljno govori o utemeljenosti tvrdnji da se rezultati ne mogu isporučiti sa ovakvim pravosuđem”, naveo je Burić.
On je poručio da svako prvo krene od sebe i uradi ono što je u njegovoj nadležnosti.
Državni tužioci, kako je kazao, rade upravo ono što je u njihovoj nadležnosti – gone učinioce krivičnih djela.
“A ostvareni rezultati nijesu posljedica aktivnosti izvršne vlasti, već koordiniranih aktivnosti državnih tužilaca, službenika Uprave policije i drugih državnih organa”, dodao je Burić.
Prema riječima Burića, postupci izbora tužilaca, kao i raspoređivanje kandidata za državne tužioce takođe su jedna od aktivnosti koje se ne mogu realizovati zbog nefunkcionisanja TS.
“Ne možemo da sprovedemo postupak izbora tri državna tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, jednog u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, deset državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima na nivou Crne Gore”, naveo je Burić.
On je kazao da sedam kandidata za državne tužioce čeka na donošenje odluke o rapoređivanju u državna tužilaštva.
“Sve to govori da su pred TS brojne odluke zbog kojih državnotužilačka organizacija ne može da funkcioniše u punom kapacitetu”, rekao je Burić.
Bonus video:
