Svaki oblik nasilja nad djecom u potpunosti je neprihvatljiv i institucije moraju naći način da od psihološkog, a naročito od fizičkog nasilja, koje uključuje i teško fizičko kažnjavanje – udaranje, premlaćivanje i seksualno nasilje, zaštite svako dijete.
To je otvarajući Panel diskusiju na temu nasilja nad djecom, organizovanom povodom Svjetskog dana djeteta kazao predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.
Skupština i predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori danas su organizovali pomenuti Panel.
Bečić je kazao da Skupština "osim što je širom otvorila vrata za sve građane, pa tako i za djecu i promociju i zaštitu njihovih prava", ostaje raspoložena za sve konstruktivne predloge koji uključuju najbolje svjetske prakse za unapređenje zakonodavnog okvira u borbi protiv nasilja nad djecom.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander naveo je da kada god dijete postane žrtva, svjedok ili počinilac nasilja, da nismo uspjeli kao društvo.
Prema njegovim riječima takve situacije pokazuju da nismo uspjeli da zaštitimo djecu, niti da im pružimo pozitivne uzore i podršku koji su im neophodni kako bi naučili da sukobe rješavaju na miran način.
"Jasno je da svi imamo odgovornost da se bavimo situacijama koje uključuju nasilje kako bismo spriječili njegovo ponavljanje i pružili podršku svim učesnicima. Nijedna institucija ne može riješiti problem nasilja sama – policija, centri za socijalni rad, domovi zdravlja, škole i vrtići treba stalno da rade zajedno. Iz tog razloga, pozivamo na multisektorsku saradnju i multisektorsko finansiranje na lokalnom i nacionalnom nivou", rekao je Santander.
Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da su djeca budućnost, te podsjetila na obavezu svih da štite dječja prava. Ona je naglasila da borba protiv nasilja nad djecom podrazumijeva i rad na unaprjeđenju životnog standarda onih koji su u stanju socijalne potrebe u Crnoj Gori.
"Dosta toga tek treba da se uradi u našim društvima, uključujući i Crnu Goru, međutim to je moguće kroz konkretne promjene i unaprjeđenje života onih koji su najranjiviji u zajednici. Možete računati na podršku Evropske unije u stremljenju ovom cilju i zajednički ćemo raditi na njegovom ostvarenju", navela je Popa.
UNICEF-ova mlada reporterka Milena Keković istakla je da je nasilje nad djecom tema o kojoj se često govori u školi, među roditeljima, u medijima, na društvenim mrežama, ali, kako je kazala, smatra da nije dovoljno urađeno po tom pitanju.
"Ono što mene veoma zabrinjava jeste što je moja generacija postala imuna na jezik nasilja na internetu i što ne doživljavamo to kao neki ozbiljan problem. A jeste problem. Govor mržnje je postalo nešto što se podrazumijeva da ide u paketu s internetom i čini se kao da su moji vršnjaci to prihvatili kao stvarnost koja ne može da se mijenja. Smatram da treba da se borimo protiv toga, jer je onlajn nasilje samo refleksija onoga što se dešava uživo“, navela je Keković.
Međunarodna ekspertkinja Ivana Sekol prezentovala je ključne nalaze analize sprovođenja Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021).
V.d. direktorice Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu Ministarstva finansija i socijalnog staranja Marija Ružić Stajović, istakla je da potrebu za međusektorskom saradanjom, te da je neophodna saradnja i na nacionalnom i na lokanom nivou, kao i prisustvo organizacija civilnog društva i svih onih važnih aktera kada je u pitanju tema zaštite djece od nasilja. Ona je istakla da su u resoru koji predstavlja svjesni da je potrebna dugoročna posvećenost ovom problemu.
Navodeći da je nasilje, a najprije nasilje nad djecom potpuno neprihvatljivo, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović je ocijenio da će podaci na koje je ukazala predstavljena Analiza omogućiti da se u na pravi način usmjeri dalje djelovanje u cilju eliminisanja svih oblika nasilja nad djecom u Crnoj Gori ili njegovog smanjnja na najmanju mjeru.
Vučurović je naveo da su prevencija, rana intervencija i međusektorska sardanja ključni za postizanje konkretnih i vidljivih rezultata u ovoj oblasti, te poručio da će nadležni Odbor nastojati da da svoj puni doprinos i koristiti sva svoja ovlašćenja, kako u okviru zakonodavne tako i usklopu nadzorne i kontrolne uloge, kako bi doprinio smanjenju nasilja nad najmlađima.
"Veoma je važno da putem kampanja podižemo svijest ljudi kada je u pitanju ova tematika, da govorimo o tome šta je nasilje kako bismo ga lakše i prepoznali, a država treba da ima jaču ulogu u ovom domenu. Participacija djece je takođe veoma važna“, rekla je na panel diskusiji koordintorka programa dječje zaštite UNICEF-a, Nela Krnić.
Rukovoditeljka Grupe za suzbijanje maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici u Ministarstvu unutrašnjih poslova Snežana Vujović govorila je o djelovanju policije, te naglasila težnju da se podigne standard za rad sa djecom i stvori ambijent za zaštitu njihovog najboljeg interesa.
"Svaki drugi posao na nacinalnom nivou nema i neće imati uspjeha ukoliko ne obezbijedimo zdravu sredinu i uslove za jedan kompletan razvoj naše djece i omladine, to je ključ za polazak sa ove tačke na kojoj se sada nalazimo", kazala je Vujović.
Socijalna radnica u Centra za socijalni rad u Baru Vesna Jukić istakla je da nijedna institucija samostalno ne može riještiti slučaj nasilja, ali da dobar multisektorski pristup rješava problem. Ona je navela da je pravovremena odluka jedan od ključnih segmenata, "jer ako pustimo da nasilnik dobije na vremenu, onda smo sve vrijeme za to dijete izgubili".
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ivana Becić kazala je da je važno poraditi generalno na sistemu zaštite djece, "a to jedino možemo ako pristupimo praktično rješavanju određenih problema, ukoliko čujemo jedni druge".
Izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević kazal je da pitanje nasilja u porodici, koje se često tretira kao nasilje nad ženama, potrebno posmatrati sa aspekta najboljeg interesa djeteta i zaštite prava djeteta.
"Mi ne možemo tretirati zaštitu djece u porodici odvojeno od zaštite nenasilnog roditelja, tj. onog roditelja koji pruža podršku i predstavlja na neki način zaštitu djeteta od drugog roditelja, ili koji je njegujući roditelj koji svojim bliskim odnosom sa djetetom može u velikoj mjeri da ublaži posljedice nasilja", rekla je Raičević.
Psiholog Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Podgorici Danilo Đurić govoreći o uslovno rečeno, kategorijama nasilja koje trpe najmlađi, posebno se osvrnuo na djecu koja su svjedoci porodičnog nasilja, izvjesnog negativnog obrasca u ponašanju roditelja, što, kako je istakao, nerijetko dalje utiče na strukturu, dinamiku i karakter u odraslom dobu, a što je otvoren problem, koji u Crnoj Gori nije dovoljno prepoznat, i često se tretira kao "sudbina".
U diskusiji su učestvovali Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za oblast prava djece, socijalnu zaštitu i mlade Snežana Mijušković.
Na kraju događaja zaključne riječi dali su predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
Na događaju su prikazani video snimci koje je u različitim prilikama pripremao UNICEF na temu zaštite nasilja nad djecom, kao i u svrhu podizanja svijesti o nasilju nad djecom i promocije barem jednog od servisa putem kojeg se djeca u riziku ili žrtve nasilja mogu obratiti za pomoć, a emitovano je i obraćanje izvršnog direktora Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja Hauarda Tejlora.
Panel diskusiji su prisustvovali i kopredsjednice Ženskog kluba Skupštine Branka Bošnjak i Vesna Pavićević, ekspertkinja za sprovođenje analize sprovođenja Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021) Olivera Komar, predstavnici ministarstava, kao i institucija i organizacija koje se bave dječjim i ljudskim pravima.
Bonus video:
