Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržao je na današnjoj sjednici Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO), uz saglasnost članova da tekst mora da pretrpi izmjene i da se na njega mora amandmanski djelovati. "Zeleno" svjetlo, uz jednake sugestije da su izmjene teksta neophodne, Predlog zakona prethodno je istog dana dobio na Odboru za rodnu ravnopravnost.
Tako bi tekst budućeg propisa mogao da omogući, uvoz ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala (spermatozoida, jajnih ćelija...), poveća starosnu granicu za žene koje ulaze u postupke, ali i omogući surogat u okviru porodice i kada je to medicinski opravdano.
Tamara Vujović, članica oba odbora na kojima je diskutovano o predlogu propisa koji se bavi liječenjem steriliteta, i članica Kolegijuma Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, podsjetila je da je važeći, Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, usvojen još 2009, da je skoro istovjetan tekst predložen i u vrijeme prethodne Vlade i da je u međuvremenu arhiviran. Kazala je i da je tokom proteklih godina medicina napredovala, da su desile brojne promjene, a da ih je, zbog toga što nisu dio predloženog teksta, neophodno implementirati u buduće zakonsko rješenje.
Prema riječima Vujović, Predlog zakona neophodno je i dodatno usaglasiti sa direktivama Evropske unije.
Pojasnila je i zbog čega, iako je predlog teksta, kako je rekla, neophodno mijenjati u velikoj mjeri, nisu pristupili pisanju novog zakona.
"Jer smo čuli da je već prošao evropsku proceduru, to je jedno od prelaznih mjerila za poglavlje 28 - Zaštita zdravlja i potrošača. Zato smo se zajednički usaglasili da to budu brojna amandmanska djelovanja, zbog toga što je potrebno donijeti jedan novi zakon u skladu sa savremenim kontekstom, direktivama EU, koji će na najbolji način služiti građanima koji žele da se ostvare kao roditelji", rekla je ona.
Na sjednicama oba odbora od više učesnika čulo se kako bi budući zakon trebalo da bude liberalniji u odnosu na važeći, ali i u odnosu na predloženo rješenje, pa su najavljeni brojni amandmani.
Kako je saopšteno, Ženski klub i Odbor za rodnu ravnopravnost, od Ministarstva zdravlja, kroz predloge, traže da se, pored ostalog, u zakonu jasno definiše ko ima pravo na postupke medicinski potpomognute oplodnje, posebno u dijelu koji to pravo garantuje ženi bez partnera; da se precizno formuliše norma kojom se propisuje ko sve ima pravo na liječenje neplodnosti primjenom postupaka MPO i obezbijedi adekvatna sudska zaštita osobama o čijem pravu na liječenje odlučuje komisija.
"Kao još jednu novinu, definisali smo određivanje starosne granice za osobe koje su u procesu MPO i predlog je da se ona sa 43, poveća na 52 godine", pojasnila je Vujović.
Povezani članci
Predloženo je i da se jasno propišu mogućnosti uvoza i izvoza - ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala, te da se razmotri i surogat među srodnicima.
Vujović je kazala da je svjesna da pitanje surogata treba uvesti oprezno, ali i dodala da o toj temi treba da počne da se govori "u skladu sa tendencijama koje kažu da treba omogućiti sve postojeće i moguće načine osobama koje žele da se ostvare kao roditelji".
Evropski parlament usvojio je krajem juna rezoluciju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena, čiji je predlagač bio hrvatski zastupnik Predrag Fred Matić.
Rezolucijom se, u dijelu koji se odnosi na liječenje neplodnosti, države članice pozivaju da osiguraju da sve osobe reproduktivne dobi imaju pristup liječenju neplodnosti bez obzira na njihov socioekonomski status ili bračno stanje, identitet ili seksualnu orijentaciju... Ujedno, članice se pozivaju da "u pogledu plodnosti primjene holistički, uključiv i nediskriminirajući pristup koji se temelji na pravima, uključujući mjere za sprečavanje neplodnosti, i osiguraju jednak pristup uslugama za sve osobe reproduktivne dobi te dostupnost i pristupačnost medicinski potpomognute oplodnje u Evropi".
Sjednicama i Odbora za zdravstvo i Odbora za rodnu ravnopravnost prisustvovale su Anka Vukićević, državna sekretarka u resoru zdravlja i, kao gošća, Marija Popović Kalezić, izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS).
Bonus video:
