Crna Gora nije napravila pomak u poštovanju ljudskih prava, dok je u odnosu na samostalnost tužilaštva, slobodu izražavanja, zabranu torture, zlostavljanja i napada na novinare pokazala nazadovanje, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Iz te nevladine organizacije (NVO) naveli su da je ovogodišnja tema Međunarodnog dana ljudskih prava Ujedinjenih nacija (UN), koji se sjutra obilježava širom svijeta, "Svi smo ljudi, svi smo jednaki".
Iz HRA su pozvali na "prepoznavanje ljudskosti koja spaja, a koja podrazumijeva uvažavanje različitosti među ljudima“.
„Crna Gora dočekuje Međunarodni dan ljudskih prava bez pomaka u poštovanju ljudskih prava, dok je u odnosu na samostalnost državnog tužilaštva, slobodu izražavanja, zabranu torture, zlostavljanja i napada na novinare pokazala i nazadovanje“, kaže se u saopštenju.
Iz HRA su kazali da nema pomaka ni u pogledu proaktivnog istraživanja ratnih zločina.
Kako su naveli iz te NVO, ovu godinu obilježila je blokada izbora ljudi na čelnim pozicijama u pravosuđu.
Iz HRA su podsjetili da su vršioci dužnosti na pozicijama vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda, sedam drugih sudova i uglednih pravnika u Sudskom savjetu.
“Ustavni sud je u blokadi jer radi sa pet od sedam sudija, a njegov predsjednik odbija da prihvati da je sudiji morala prestati funkcija ispunjenjem uslova za starosnu penziju”, kaže se u saopštenju.
Iz HRA su naveli da Tužilački savjet (TS) nije konstituisan i da, kako su rekli, nema ko više ni da konstatuje da je znatnom broju državnih tužilaca morala prestati funkcija zbog ispunjenja uslova za odlazak u penziju.
Kako su kazali, nedostaje dvije trećine sudija Vrhovnog suda, pa ne mogu da se izaberu ni predsjednik Vrhovnog suda, ni član Sudskog savjeta iz reda sudija, ni član Komisije za Etički kodeks sudija.
Iz HRA su poručili da nadležni poslanici moraju da preuzmu odgovornost za vladavinu prava i obezbijede redovno funkcionisanje pravosuđa bez koga nema zaštite ljudskih prava.
“Postupanje vladajuće većine prilikom predlaganja i donošenja zakona (Predloga Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu), koji su bili usmjereni na prestanak funkcije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, predstavljali su zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja”, kaže se u saopštenju.
Kako su naveli iz HRA, prekid mandata članovima TS, kao i omogućavanje zaobilaženja ustavnog načina izbora vrhovnog državnog tužioca u novom Zakonu o državnom tužilaštvu ugrozili su samostalnost državnog tužilaštva koja je garantovana Ustavom.
“Odgovornost državnih tužilaca, kao i članova TS, njihova smjena i razrješenje mora se utvrđivati u zakonito sprovedenom postupku, a ne po volji bilo koje vladajuće poličke većine”, kazali su iz te NVO.
Prema njihovim riječima, nedjelotvornost istraga prijava policijskog zlostavljanja i dalje je gorući problem u zaštiti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.
Iz HRA su kazali da ni ove godine Vlada nije zauzela strateški pristup u suočavanju sa prošlošću.
„Ipak, učinjeni su iznenadni pozitivni pomaci poput zajedničkog polaganja vijenaca od strane ministara spoljnih poslova Crne Gore i Hrvatske na mjestu logora Morinj i smjene ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava zbog relativizacije genocida u Srebrenci“, kaže se u saopštenju.
Crna Gora je, kako se navodi, time postala prva država u regionu koja je razriješila ministra zbog relativizacije genocida i usvojila čak dva skupštinska akta o genocidu u Srebrenici.
Iz HRA su ocijenili da Crna Gora do danas nije uradila dovoljno da ispuni preporuke UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. da poveća iznose socijalnih davanja i obezbijedi odgovarajući životni standard za socijalno ugrožene, posebno nezaposlene, starije osobe i osobe sa invaliditetom.
Kako su naveli, ne postoje precizni podaci o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe.
„Kao ni podaci o broju beskućnika, ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje niti pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima, kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao ni o broju onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima“, navodi se u saopštenju.
Iz HRA su rekli da nijesu postignuti adekvatni uslovi za zaštitu beskućnika i da nije riješen višegodišnji problem ljudi koji žive u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, jer nemaju gdje drugo.
„Nije usvojena inicijativa za trajno i održivo regulisanje radnog odnosa asistenata u nastavi“, kaže se u saopštenju.
U Crnoj Gori je, kako se navodi, samo u ovoj godini bilo 25 slučaja napada i ugrožavanja sigurnosti novinara.
Iz HRA su istakli da je krajnje vrijeme da se obezbijedi veća zaštita novinara.
„Značajno ohrabrenje predstavlja jednoglasna odluka skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da podrži predlog devet NVO kroz inicijativu poslanika Marka Milačića za izmjenu Krivičnog zakonika“, kaže se u saopštenju.
Iz HRA su kazali da se nadaju da će Skupština uskoro usvojiti taj predlog.
„Vlada ništa nije uradila da obezbijedi stranog eksperta da pomogne Komisiji za praćenje istraga napada na novinare, posebno u pogledu istrage o ubistvu Duška Jovanovića“, navodi se u saopštenju.
Iz HRA su rekli da je sloboda vjeroispovijesti bila posebno velik izazov za Crnu Goru ove godine, pogotovo usljed prenaglašenih podjela izazvanih obredom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju.
Država je, kako su kazali, djelimično uspjela da obezbijedi poštovanje vjerskih prava i sloboda, tako što se obred održao, ali tome nijesu prisustvovali svi sveštenici.
„Neprijavljeni protest i blokade puteva su tolerisane, koliko je poznato, sve dok demonstranti nijesu napali policiju, nakon čega su upotrijebljena sredstva prinude“, kaže se u saopštenju.
Iz HRA su kazali da je još sporno da li je policija upotrijebila pretjeranu silu i je li došlo do primjene gumenih metaka.
„Nesporno je da su i ustoličenje i protestni skupovi održani uz potpuno nepoštovanje epidemioloških mjera, u jeku velikog broja inficiranih koronavirusom“, navodi se u saopštenju.
Iz HRA su rekli da je ovu godinu obilježilo potpuno neodgovorno tolerisanje nepoštovanja propisanih zdravstvenih mjera.
“Ove godine je i pravosnažnom presudom utvrđeno da je prethodna Vlada odlukom o objavljivanju spiskova, imenima i adresama osoba kojima je određena samoizolacija prekršila njihovo pravo na privatnost“, dodaje se u saopštenju.
Iz HRA su kazali da je govor mržnje i ove godine intenzivan na društvenim mrežama i mimo njih.
„Podsjećamo da je izazivanje nacionalne i vjerske mržnje krivično djelo, isto kao i negiranje i umanjivanje ratnih zločina, i očekujemo da državno tužilaštvo efikasno procesuira sve takve slučajeve“, naveli su iz HRA.
Prema njihovim riječima, dijalog zasnovan na činjenicama postaje rijedak način komunikacije u crnogorskom društvu, što je veoma zabrinjavajuće.
„Verbalno podsticanje mržnje s najvišeg nivoa je uvod za fizičko nasilje, stoga su poražavajuće i uvredljive izjave najviših predstavnika vlasti koji vjerske zajednice nazivaju „klero-fašističkim“, „kvazivjerskim “ ili „takozvanim““, navodi se u saopštenju.
Bonus video:
