Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić rekao je da su dosadašnji rezultati u oblasti proširenog oduzimanja imovine skromni.
"Govorimo o svega dvadesetak predmeta", rekao je Savić na antikorupcijskoj konferenciji MANS-a na panelu o predloženim reformama oduzimanja imovine stečene kriminalom.
On je kazao da postoji vrlo širok konsenzus za izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, ali je potreban dobar zakon i, kako je kazao, izmjene koje idu u tom pravcu.
"Protiv zakona će biti samo oni koji su sticali nelegalno imovinu", kazao je Savić.
Na pitanja moderatora u vezi sa sporazumom o priznanju krivice sa Svetozarom Marovićem, rekao je da je taj institut uveden zakonom.
"Sud nema opciju mijenjanja sporazuma, jedino ima opciju da ga prihvati ili odbije", naveo je Savić i dodao da pitanje što je Svetozar Marović još na slobodi nije pitanje za Crnu Goru.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić rekao je danas da se razmatra kriminalizacija nezakonitog bogaćenja kroz izmjene Krivičnog zakonika.
Prema njegovim riječima, javni interes je da se zakonom o oduzimanju imovine fokus prvenstveno bude na javnim funkcionerima.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić kazala je da reforma tužilaštva nema smisla ako je nude pratila reforma sudstva.
"Potrebno nam je da svaki pojedinac u sistemu ima individulanu odgvoornost", poručila je Pavličić.
Prema njenim riječima, donošenje zakona je samo deset odsto, nakon čega se postavlja pitanje da li Crna Gora ima dovoljno sudskog i tužilačkog kadra da tumači evropske standarde.
Ona je, govoreći o izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, rekla da njime predviđeni postupak "in rem" nije ostupak protiv pojedinca, nego imovine.
"To je imovina za koju nema dokaza da pripada nekome. Ako pripada vama vi je posjedujete na nezakonit način", kazala je Pavličić.
Vukosav Jovanović iz Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije ocijenio je da će taj zakon pomoći da se "očiste redovi" unutar Uprave polcije.
Bivši sudija Međunarodnog suda u Strazburu Nebojša Vučinić kazao je da Zakon mora biti precizan kako se ne bi dozvolila široka i proizvoljna tumačenja, kada, u kojoj mjeri i prema kome će se primjenjivati.
"Moraju postojati dodatna obezbjeđenja, odnosno garancija pravičnosti postupka, zbog moguće diskrecione zloupotrebe vlasti. Treba formirati specijalni tužilačko-policijski tim, nikakav zaštitinik imovinskih prava države, jer on prejudicira da je to državna imovina i da će se to oduzeti. Sve mora biti pod kontorlom suda i konačnu odluku nakon istrage treba da donese sud, jer ako tako ne bude sve će da padne pred Evropskim sudom", upozorio je Vučinić.
Osnovna stvar je, kako kaže, pitanje retroaktivnosti, koji vremenski period uzeti.
"Nijesam apsolutno protiv retroaktivne primjene, ali moramo biti izuzetno oprezni", rekao je Vučinić.
Marić je odgovorio da kada je u pitanju retroaktivnost, Zakon važi od 2015. godine.
"Riješili smo jedan dio retroaktivnosti, drugi dio je da u slučaju otvaranja istraga imovina se može ispitivati i pet godina prije toga", kazao je Marić i dodao da retroaktivnost ne važi za imovinu, kada ona počne da se ispituje.
On je rekao da tu imaju drugu bojazan – kako će doći do kadrova koji će ovo da sprovode.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković konstatovala je da će policija, tužilaštvo i sud imati težak posao, ako primjena Zakona bude ograničena na period nakon 2015. godine.
Ona je podsjetila na stav Ustavnog suda oko retroaktivnisti kada postoji nesporan javni interes.
Marić je kazao da je ovdje pitanje volje suštinsko, odnosno ako bude policajace, tužioca...da ovo sprovedu.
Zamjenik italijanskog nacionalnog tužioca za borbu protiv mafije i terorizma Marco Del Gaudio ukazao je na oduzimanje imovine od mafije kao na efikasan mehanizam za borbu protiv organizovanog kriminala.
"Pripadnici italijanske mafije su često spremniji da idu u zatvor nego da im bude oduzeta imovina što je za njih veća kazan", rekao je del Gudio na panelu "Oduzimanje imovine u krivičnom postupku i kriminalizacija nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera”.
On je kazao da se oduzimanje imovine može primijeniti i kada počinilac nije fizičko lice, već neko pravno, što omogućava zakonski okvir u Italiji.
“Preduzeća koja imaju koristi od organizovanog kriminala mogu biti predmet mjera oduzimanja imovine”, rekao je del Gaudio.
Prema njegovim riječima, finansijsku istragu u postupku oduzimanja imovine je veoma delikatna jer mora da obuhvati i subjekte koji nemaju tipične karakteristike mafijaškog udruživanja, a čija imovina takođe treba da bude provjerena.
Viši tužilac i zamjenik rukovodioca u Javnom tužilaštvu u Kelnu Gunnar Greier, poručio je da cilj oduzimanja imovine nije da se neko kazni.
"Cilj oduzimanja imovine nije da kaznite nekog, to je način da se spriječi dalje prenošenje i korišćenje nezakonito stečene imovine", rekao je Greier.
On je kazao da u Njemačkoj postoje tužioci specijalizovani za postupke oduzimanja imovine stečene kriminalom.
"Za male sisteme poput Crne Gore je važno da formira timove koji se mogu nositi sa takvim slučajevima", poručio je Greier.
Ekspert u oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije Rupert Vining prenio je iskustva Velike Britanije u o oblasti oduzimanja imovine i nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera.
On je rekao da je britanski sistem u ovoj oblasti "malo agresivniji" u odnosu na njemački, ali polazi od iste teze da konfiskacija nije kazna, već nadoknada.
Vining je kazao da Crna Gora ne treba da isključi zakone koji važe u Zapadnoj Evropi, jer su njihovi rezultati mnogo bolji.
Smatra da je Crnoj Gori potrebno nešto praktično i korisno - specijalizovani timovi, kaoi i finansijske analize.
"Finansijske analize su veoma veliki izazov. One daju veliku vrijednost potencijalnim zahtjevima", rekao je Vining.
Bonus video:
