Više puta hapšeni Baranin Milan Perišić novi je predsjednik Školskog odbora (ŠO) Osnovne škole “Blažo Jokov Orlandić”, ali direktor te ustanove Milorad Bulatović ne vidi problem u tome što je na čelu upravljačkog tijela vaspitno-obrazovne ustanove osoba upitne biografije.
Bulatović je tokom telefonskog razgovora sa novinarkom najprije tvrdio da ne zna ništa o prošlosti Perišića: “Ja stvarno ne znam ko je i kakvih imao ili nije imao grešaka u mladosti”.
Nakon što ga je uputila u neke od incidenata u kojima je, prema pisanju medija, Perišić učestvovao, Bulatović je novinarku pitao da li smatra da ljudi nemaju pravo da griješe.
”Shvatate li da svako ima pravo na grešku”, pitao je Bulatović novinarku.
Nije odgovorio na pitanje da li je čelno mjesto upravljačkog tijela vaspitno-obrazovne ustanove pravo mjesto za rehabilitaciju grešaka iz mladosti, ali ni ko je Perišića predložio u Školski odbor, već je prekinuo poziv.
Školski odbor, prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, upravlja ustanovom. Članove školskih odbora predlažu nastavnička vijeća (tri predstavnika), Ministarstvo, odnosno opštine za ustanove čiji je osnivač opština (tri predstavnika), te predstavnik socijalnih partnera.
Perišić je, prema pisanju medija, hapšen više puta zbog nasilničkog ponašanja. Posljednji inicident, o kojem su mediji izvještavali, dogodio se 2013, a Perišić je sa više osoba po odluci barskog Osnovnog suda sproveden u pritvor, zbog sumnje da su u Sutomoru, u diskoteci “Fratelo” pretukli više mladića.
Ministarstvo: Škola nije mjesto za rehabilitaciju
Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture (MPNKS) “Vijestima” su kazali da se postupak imenovanja članova školskog odbora “vrši iz reda građana”.
”Prilikom izbora članova školskog odbora Ministarstvo se oslanja na procjenu uprave škole, smatrajući da uprava i nastavni kadar najbolje ili barem bolje od Ministarstva poznaju svoju lokalnu zajednicu i mogu napraviti ispravan izbor. Isti slučaj ja bio i sa gospodinom Prišićem...Mišljenja smo da bilo koje devijantno ponašanje treba i mora da bude prepreka za učestvovanje u bilo kojim aktivnostima u vaspitno-obrazovnim institucijama. Naravno, da vjerujemo u proces resocijalizacije i davanja druge šanse, ali smo sigurni da za to postoje i druga mjesta koja su van obrazovnog sistema”, poručili su iz resora Vesne Bratić.
Ističu da član školskog odbora koga imenuje Ministarstvo može da bude i iz reda zaposlenih iz Ministarstva.
”Imajući u vidu da Ministarstvo upošljava trenutno 120 osoba, jasno je da je nemoguće kao člana školskog odbora imenovati nekog od naših zaposlenih u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori. Zbog toga je ustaljena praksa, koja nema zakonskih prepreka, da se predstavnici Ministarstva u školskim odborima biraju među stanovnicima lokalne zajednice”, kazali su iz Ministarstva....
Poručuju i da MPNKS nema pristup policijskim, tužilačkim i sudskim dosijeima.
”Niti ima mogućnost pristupa ocjeni moralnih kvaliteta svakog građanina. Praksa načina izbora članova školskih odbora nije od prije godinu dana, već je oduvijek takva bila. U zadnjih 30 godina je bilo i dobrih i loših izbora, ali se ćutalo. Osvojena sloboda je učinila da smijemo da kažemo i da sve zajedničkim snagama rješavamo, jer mi glas naroda čujemo i poslušamo”, zaključuju iz MPNKS.
Savović: Duboko politizovani ŠO
Nastavnik istorije i geografije i dugogodišnji prosvjetni radnik Slobodan Savović kazao je “Vijestima” da je namjera izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju bila da u sastav školskih odbora bude više predstavnika nastavnika.
”Međutim, iako zaposleni imaju jednog predstavnika više u odnosu na ranije zakonsko rješenje, njihov glas nije odlučujući u vođenju škola, jer i dalje prednost imaju članovi odbora koje delegira Ministarstvo ili lokalna zajednica. U toj situaciji, sasvim je moguće da se ostvaruju razni uticiji, pa i politički i nepotistički. Dakle, ako su tada bili duboko politizovani, onda su i sad duboko politizovani. U takvoj situaciji je sasvim moguće, jer se radi o 214 škola, da i ljudi sa sumnjivim biografijama, ali i politički i bilo koji drugi agitanti budu izabrani u školske odbore”, kazao je Savović.
Javna tajna kojoj partiji je pripala koja škola
Savović poručuje i da depolitizacija sistema rukovođenja vaspitno-obrazovnim ustanovama nije mogla da se ostvari u situaciji kada je vršioce dužnosti direktora škola, u skladu sa izmjenama Zakona, postavljalo direktno resorno Ministarstvo.
”Javna je tajna, makar u podgoričkim školama, i ja to znam, da su postojale partijske liste i koja je partija dobila v.d. direktora u kojoj školi,” ističe sagovornik “Vijesti”.
Ono što je, dodao je, rijetko dobra stvar u ovoj situaciji je to što su se na raspisane konkurse za direktora gotovo u svim školama javila dva ili više kandidata. To do sada uglavnom nije bio slučaj.
To što je više kandidata prijavljeno na konkurs, upozorava Savović, svakako ne znači da će proći najbolji.
”Dobro je što se u određenim školama tražilo mišljenje nastavničkih vijeća povodom razvojnih programa kandidata za direktora. Biće zanimljivo vidjeti koliko će ta mišljenja uvažiti ministarka Vesna Bratić, jer ona ipak na kraju odlučuje”, poručio je Savović.
Bonus video:
