Koliko vremena provodimo u zatvorenom prostoru? Statistika je neumoljiva i kaže 90 odsto na dnevnom nivou. Dug boravak u zatvorenom prostoru i višesatno sjedenje za kompjuterom, zatim sve duža lista dnevnih obaveza koje je potrebno završiti, pojačava nivo stresa i utiče na opšte stanje organizma.
Ne samo odrasli, već i djeca su sve više zauzeta sa školskim i vanškolskim obavezama, a slobodno vrijeme provode uz svoje telefone, konzole i kompjutere. Razvoj tehnologije donio je razne benefite u mnogima sferama života ali i „oduzeo“ prirodu i boravak na otvorenom novim generacijama. To je svakako pitanje izbora ali u užurbanom gradskom životu sve češće idemo linijom manjeg otpora. Posljedica toga su određeni zdravstveni problemi, a sve češće i „ sindrom pognute glave“ (Head Down). Pognuta glava tj. okretanje glave na dole ka ekranu mijenja prirodnu zakrivljenost vrata što dovodi do hroničnih bolova u mišićima vrata i leđa, a nekad i do ozbiljnijih posljedica.
Koliko vremena provodimo u korišćenju raznih uređaja govori i statistika da se u jednom danu u svijetu pošalje preko 120 milijardi mejlova, pregleda oko 69 miliona fotografija i preko 6 milijardi pregleda video sadržaja na nekim od društvenih mreža.* Na žalost, navike naših najmlađih se mijenjaju sve više pa većinu slobodnog vremena provode u zatvorenom prostoru gledajući u ekran tako da „ sindrom pognute glave“ sve češće pogađa djecu i adolescente.
U ime kompanije VELUX, na osnovu CAWI istraživanja urađena je anketa i izvještaj pod nazivom „HEAD DOWNERS 2021 (POGNUTE GLAVE)“ na populaciji osam centralnoevropskih zemalja - Mađarske, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke, Hrvatske, Češke i Slovenije. Ovo istraživanje je imalo za cilj da podstakne povezivanje ljudi sa prirodom te da je više cijene, pa je shodno tome 95 odsto ispitanika kazalo da je priroda važna i da o njoj treba voditi računa. Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da neki ljudi trećinu svog života provode gledajući u ekran. Nešto manje od polovine ispitanike (43%) ne posmatra oblake, ptice ili Sunce, a većina ne može da prepozna 10 vrsta ptica (74%) i drveća ( 86%). Roditelji djece do 18 godina vjeruju da kontakt sa prirodom omogućava odmor ( 93%) i da djeca i adolescenti sada manje vremena provode na otvorenom nego što su to radile prethodne generacije. Koliko vremena se provodi na otvorenom govori i frapantna činjenica da, svaki treći ispitanik koji živi u gradu provede manje od 2 sata na otvorenom i to danima kada ne ide u školu ili na posao.
A koje su „posljedice“ odlaska u prirodu? Poznato je da šetnja u prirodi pozitivno utiče na mentalno i fizičko zdravlje i prija svim generacijama bez obzira na životnu dob. Pješačenje, treniranje i uopšte boravak u prirodi sa bujnom vegetacijom smanjuje kod djece i odraslih rizike od gojaznosti, dijabetesa, srčanih poteškoća, utiče na bolje raspoloženju, koncetraciju, smanjuje osjećaj hroničnog umora i anksioznost. Pored svih ovih prednosti boravak u prirodi utiče i na jačanje imunološkog sistema kod djece.
Boravak u prirodi prija gledajući sa mnogo aspekata, međutim kada već moramo da boravimo u zatvorenom prostoru onda ga treba učiniti što ugodnijim i zdravijim za život. Interesantna činjenica je da je Svjetska zdravstva organizacija prije gotovo četrdeset godina definisala „sindrom bolesne zgrade“ (Sick Building Syndrome)**. Ovaj sindrom su povezali sa kvalitetom materijala od kojih se grade zgrade i vazduha u zatvorenim prostorima. Kvalitet građevinskih materijala od kojih se grade kuće i zgrade, boje i namještaj koji se koristi za uređenje unutrašnjosti, cirkulacija svježeg vazduha, osunčanost prostorija i dotok prirodne svjetlosti su važni elementi za kvalitetan život.
Nekoliko decenija unazad, VELUX je prepoznao potrebu da svoje resurse i pažnju usmjeri u pravcu zdravog i prijatnog život ljudi u zatvorenom prostoru. Uz energetski i ekološki održive tehnologije sa VELUX krovnim prozorima omogućena je u kućama maksimalna količina svježeg vazduha i prirodne svjetlosti. Tako je prošle godine VELUX group usvojila desetogodišnju strategiju ekološke održivosti pod nazivom „It’s our nature“ , gdje će se do 2030. godine u procesu proizvodnje i rada kompanije znatno smanjiti emisija ugljen- dioksida, a do 2041. godine svesti je na nulu.
Naši gradovi su sve naseljeniji, komunikacija preko raznih uređaja sve intenzivnija, dostupnost informacija sve bolja ali se osjećamo sve usamljeniji i sa pojačanim nivoom stresa. Odlazak u prirodu sa djecom i prijateljima nam pomaže da se vratimo onim vrijednostima zajedništva na koje ponekad zaboravimo zbog dinamike života. Povratak prirodi može biti jedna od novogodišnjih rezolucija za koju ćemo se potruditi da je u sledećoj godini i ispunimo.
* https://www.internetlivestats.com/
**https://www.britannica.com/science/sick-building-syndrome
