Mladi u Crnoj Gori žive u sredini u kojoj je alkohol dio svakodnevnog života, najčešće ga probaju u djetinjstvu ili pubertetu, a dostupnost je faktor koji doprinosi njegovoj široj konzumaciji kod te populacije.
To je saopšteno na panelu „Alkohol i mladi u Crnoj Gori: Poruke iz lavirinta“, koji je organizovao Forum MNE, a u okviru kojeg je predstavljeno istraživanje o stavovima mladih prema alkoholu u Crnoj Gori, prenosi PR Centar.
Izvršna direktorka, Forum MNE, Elvira Hadžibegović, kazala je da je istraživanje koje je sprovela ta organizacija, u saradnji sa Društvom sociologa Crne Gore, a uz podršku IOGT NTO Movement-a, pokazalo da mladi u Crnoj Gori žive u sredini u kojoj je alkohol dio svakodnevnog života – kuluroloških, religijskih i društvenih običaja.
„Običajna praksa pijenja je jako izražena pa se alkohol proba već u djetinjstvu ili u pubertetu. Većina mladih koliko se sjećaju, prvi put su probali alkohol kao djeca, već od pet ili šest godina, a gotovo uvijek piće im je ponuđeno od strane nekoga iz porodice, najčešće muškog člana, oca, djeda, tetka, ujaka, strica“, navela je Hadžibegović.
Ona je rekla da mladi, iako svjesni loših posljedica konzumacije alkohola, uglavnom na njega gledaju kao na sredstvo koje smanjuje nervozu, pruža osjećaj sigurnosti, jača samopouzdanje i socijalne veze sa drugim ljudima – pomaže im da se oslobode, olakšava komunikaciju i sklapanje prijateljstava.
„Važan faktor koji doprinosi široj konzumaciji alkohola kod mladih je i dostupnost pića. Iako je prodaja i služenje alkohola maloljetnicima zabranjeno, mladi smatraju da se zakoni ne poštuju i da su im dostupna sva alkoholna pića bez obzira što su maloljetni. Takođe, u svim lokalima, kafićima i restoranima, mladima se služi alkoholno piće ukoliko ga zatraže i rijetki su slučajevi kada se od njih traži lična karta u ciju provjere njihovih godina“, navela je Hadžibegović.
Ukazala je da važnu ulogu u konzumaciji alkohola kod mladih igraju mediji i njihovi medijski sadržaji.
„Filmovi, serije, muzički spotovi, reklame, prepuni su scena sa alkohoilnim pićima koje podstiču mlade na konzumaciju alkohola. Društvene mreže su prepune influensera koji koriste alkohol, a takvi sadržaji podstiču djecu da probaju alkohol“, rekla je Hadžibegović.
Istraživačica i predstavnica Društva sociologa Crne Gore, Biljana Radović, kazala je da je istraživanje sprovedeno u novembru i decembru ove godine, navodeći da su u okviru njega korišćene dvije istraživačke metode – fokus grupe i intervjui.
„Istraživanje je obuhvatilo 16 fokus grupa sa mladima uzrasta od 15 do 18 godina u sa crnogorskih opština (Pljevlja, Nikšić, Herceg Novi, Budva, Bar, Podgorica, Bijelo Polje i Berane), kao i intervjue sa roaditeljima, predstavnicima relevantnih institucija i civilnog sektora“, pojasnila je Radović.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da su mladi veoma dobro upoznati sa alkoholizmom kao pojavom, da pretpostavljaju neke od uzroka nastanka alkoholizma, kakve su posljedice koje alkoholizam ostavlja, i znaju šta treba uraditi da bi se alkoholizam u našem društvu prevenirao.
„Mladi prepoznaju da se alkohol upotrebljava na svim događajima koji su u našem društvu, od svadbi do sahrana. Oni smaraju da je to normalnost za crnogorsko društvo, da je običajna praksa pijenja jako izražena i u tradiciji je da se alkohol proba u djetinjstvu ili u pubertetu, naročito ako su muška djeca u pitanju“, navela je Radović.
Ona je kazala da mladi prepoznavanje početaka dodira sa alkoholom vide kroz one običaje da ujutro babe i djedovi ustaju ujutro i popiju jednu rakiju, pa se nazdravlja na zdravlje.
„Jedan dio mladih koje smo ispitali napominje da su prvi put probali alkohol na svečanostima i veseljima i iz tog razloga smatraju da je u Crnoj Gori donja granica konzumacije alkohola mnogo niža nego u drugim djelovima svijeta“, rekla je Radović.
Ukazala je da proslave punoljetsva mladi vide kao novu priliku u kom se alkohol konzumira za napijanje.
Radović je rekla da mladi smatraju da pritisak vršnjaka da se alkohol konzumira postoji, navodeći da jedan dio podlegne pritisku da se ne osjećali loše u društvu u kojem piju, kao i da se ne bi osjećali izolovano.
„Zanimljivo je da je pritisak vršnjaka u sjevernom dijelu države je veći“, dodala je Radović.
Prema njenim riječima, mladi su saglasni da se roditelji zaštitnički ponašaju prema njima ali da su zabrinuti kad je u pitanju konzumacija alkohola.
„Mladi imaju povjerenje u roditelje i oni u njih, ali traže otvorenost kako bi se to povjerenje održalo. Jedan od najvećih strahova mladih koje smo ispitali je da ih je strah od toga da ne izgube povjerenje svojih roditelja“, navela je Radović.
Ukazala je da se prvi susret sa alkoholom se događa u porodicama, navodeći da su roditelji su model po kojem se djeca oblikuju.
„Mladi ukazuju da se zakon koji zabranjuje distribuciju alkohola i služenje alkohola mlađima od 18 godina ne poštuje, da mogu svugdje da ga kupe, bilo da je u pitanju kafić ili prodavnica. Mladi smatraju da roditelji treba da budu ti koji će davati primjer svojoj djeci u odnosu prema alkoholu, da bi djeca izgradila svoj stav. Porodicu smatraju prvom linijom prevencije u odbrani od alkoholizma“, kazala je Radović.
Predstavnica Foruma MNE, Anđelija Lučić, kazala je da su problemi i izazovi u prevenciji konzumiranja alkohola među mladima prisutni, a da im je alkohol lako dostupan i da čini dio njihove svakodnevnice.
„Prema dostupnim podacima, Uprava policije je registrovala tokom 2020. godine samo dva prekršaja koja se odnose na kršenje Zakona o javnom redu i miru kada je u pitanju prodaja i služenje alkohola maloljetnicima“, navela je Lučić.
Predstavnica Zlatnih savjetnika Ombudsmana, Lana Jovanović, smatra da je alkohol prisutan među mladima više nego što to odrasli misle, navodeći da je ta populacija veoma izložena alkoholu.
„Ljudi koji ne konzumiraju alkohol, što je sasvim prirodno, vrlo često su izloženi lošim komentarima od strane društva. Sad se smatra normalnim i urbanim biti dio provoda isključivo ako konzumiramo alkohol. Mislim da je jako teško suzbiti odjednom konzumaciju alkohola koje je mnogo. Sve više primjećujem da mladi ne znaju da se provedu ukoliko količina alkohola koju unesu tokom jednog izlaska nije na određenom nivou“, rekla je Jovanović.
Ocijenila je da je potrebno raditi na podizanju svijesti kod mladih da je zdravo ići kod psihiloga i podijeliti problem sa roditeljima, sestrom, prijateljicom.
Izvršna direktorka Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, kazala je da je alkohol mladima dostupan svuda i da se ne poštuju zakoni koji uređuju to pitanje.
„I do nas roditelja je, jer mi imamo ključnu ulogu i kod djece utičemo na stvaranje navika.. Ukoliko mi kao roditelji budemo slali jasnu poruku da to nije dobro i našim ponašanjem bili dobar primjer u svemu tome i objašanjavali im kako to loše može da utiče na njih, sigurno da će i oni sjutra kada budu stariji i kad budu izlazili sa društvom se drugačije ponašati“, smatra Mihailović.
Ocijenila je da mora da postoji jasna poruka sistema i društva da nije dozvoljena upotreba alkohola kod maloljetnika i da će svi oni koji budu prekršili zakon biti sankcionisani.
„Važno je da imamo i da gradimo dobar odnos sa djecom, što će značajno uticati na bilo koje njihovo ponašanje kad poraste. Moramo ka društvo da shvatimo da su Zdravi stilovi života i Građansko obrazovanje jednako važni kao ostali predmeti“, navela je Mihailović.
Direktorica JU Kakaricka gora, Dijana Milošević, rekla je da da se mladi javljaju za stručnu pomoć kad su posledice velike i kad su vidljive.
„Najčešće je alkohol prva supstanca koju proba bilo koji zavisnik. To je ulazna supstavnca u svijet narkomanije“, rekla je Milošević.
Ukazala je da ne postoji jedan faktor koji dovodi do toga da osoba počne da konzumira alkohol ili bilo šta drugo od psihoaktivnih sredstava.
Ocijenila je da treba postojati sistemsko rješenje gdje bi predavanje na ovu tematiku u školama bilo jasno strukturisano i licencirano, navodeći a tu obrazovne ustanove imaju dodatnu odgovornost.
Bonus video:
