Neodgovarajućim postupanjem po prijavi još iz septembra 2015. godine, poreska inspekcija povrijedila je ustavno pravo na odgovor jednom građaninu, utvrđeno je u mišljenju institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Zamjenica zaštitnika Snežana Armenko dala je dvije preporuke sadašnjoj Upravi prihoda i carina da bez daljeg odlaganja dostavi pisano obavještenje građaninu o postupanju po njegovoj inicijativi iz 2015. godine, kao i da bez daljeg odlaganja započne inspekcijski nadzor po njegovoj inicijativi iz decembra 2020. godine i što prije okonča predmet.
Takođe je dala preporuku da Uprava u svom budućem radu u istim i sličnim situacijama blagovremeno postupa prema prijavama i inicijativama građana, vrši zakonom definisane poslove inspekcijskog nadzora i podnosioce obavještava o ishodu.
Podnosilac pritužbe je krajem septembra 2015. godine podnio inicijativu za sprovođenje inspekcijskog nadzora podgoričkoj Poreskoj upravi kod NVO “Lovačka organizacija”.
U decembru 2016. godine sačinjen je zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru.
Iz spisa predmeta, međutim, nema dokaza da je podnosilac pritužbe obaviješten o ishodu inspekcijskog nadzora.
On je takođe inicirao u decembru 2020. godine inspekcijski nadzor, ali on, prema dokumentenciju ombusmana, još nije započet.
”Zaštitnik ocjenjuje da ovakvo postupanje nadležnog inspekcijskog organa ukazuje na njegovu neažurnost, kršenje načela dobre uprave i prava podnosioca pritužbe. Organi javne vlasti dužni su da, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, postupaju po zahtjevima/inicijativama građana na dosljedan način, poštujući opravdana očekivanja građana, jer bilo kakvo drugo ponašanje je akt loše uprave koji za posljedicu ima neostvarivanje prava građana, kod kojih se stvara osjećaj sumnje i nesigurnost”, navodi se u mišljenju Armenko.
Armenko ističe i da smisao ustavne odredbe o pravu na odgovor podrazumijeva pružanje mogućnosti stranci koja je nezadovoljna odgovorom da iskoristi raspoloživa pravna srestva za zaštitu svojih prava.
Načelo blagovremenosti u postupanju državne uprave podrazumijeva da se treba izbjeći kašnjenje u donošenju odluka i djelovanju, što može, navodi se u mišljenju, izazvati nezadovoljstvo, nepravdu ili ozbiljnu štetu i javnom interesu i privatnim interesima.
”Propuštanjem organa i službenih lica da se bave suštinom stvari već, umjesto toga, iscrpljivanje u opravdanjima, unutrašnjim procedurama, (ne)organizaciji posla i drugim unutrašnjim riješenim i neriješenim pitanjima administracije karakteristično je obilježje ‘loše uprave’,” dodaje se u zaključcima.
Bonus video:
