U Crnoj Gori je, zbog produbljenih političkih podjela u društvu, tokom prošle godine zabilježen najveći broj napada na novinare i novinarke, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
Iz SMCG-a su, povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, naveli da su na meti bili zaposleni iz redakcija sa različitim uređivačkim politikama, dodajući da stari slučajevi napada i dalje ostaju neriješeni.
Oni su podsjetili da su usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika pooštrene kazne za napade na novinare, kao i da je Evropska komisija, prvi put poslije dugo godina, u svom izvještaju konstatovala ograničeni napredak u slobodi medija.
“To je kraj nabrajanju pozitivnih pomaka. Tokom prošle godine smo imali najveći broj napada na novinare i novinarke, a na meti su bili zaposleni iz različitih redakcija”, kazali su iz SMCG-a.
Oni su rekli da su uzroci napada sve produbljenije političke podjele u društvu.
“Stari slučajevi napada i dalje ostaju neriješeni. Zbog brojnih najava vrha vlasti da ima napretka u istrazi ubistva Duška Jovanovića, u ovoj godini očekujemo konkretne rezultate, kako sve ne bi ostalo na praznoj priči”, rekli su iz SMCG-a.
Oni su kazali da se povećao pritisak na zaposlene u medijima, kao i da, iako je država u više navrata i na više načina obilno novčano pomagala medije, zaposleni nijesu osjetili tu pomoć.
“Naprotiv, i dalje strahuju od otkaza i smanjenja ionako niskih zarada. Ekonomski položaj zaposlenih u medijima ostaje loš.”, kazali su iz SMCG-a.
Oni podsjetili na nalaze svog prošlogodišnjeg istraživanja, prema kome je 45 odsto ispitanka reklo da je moralo da se cenzuriše, 47 odsto da vlasnici medija utiču na njihov rad, a 37 odsto da osjeća politički pritisak ili miješanje.
“Nevjerovatnih 78 odsto tvrdi da radi prekovremeno, i taj rad jednom dijelu nikad nije plaćen. Jasno je koliko je teško baviti se medijima u Crnoj Gori”, kazali su iz SMCG-a.
Oni su naveli da poseban i standardan problem medijske zajednice predstavljaju lokalni javni emiteri koji se bore za opstanak, dok se Zakon o elektronskim medijima, o kojem se godinama pregovara, ne usvaja.
“Od programa Evropa sad svi mnogo očekujemo ali i pitamo kako će Opštine, koje nisu bile u stanju da izmiruju ni mnogo niže zarade zaposlenima u lokalnim javnim emiterima, izdržati najavljena povećanja”, rekli su iz SMCG-a.
Oni su kazali da listi nagomilanih problema treba dodati i sve lošiji položaj fotoreportera i drugih medijskih radnika, ali i potpuno neregulisan status frilensera /freelancer/ u medijskoj industriji.
“Nepoštovanje autorskih prava i razne manipulacije fotografijom u velikoj mjeri ugrožavaju status fotoreportera. Zato je njihov broj sveden na minimum pa je u više od stotinu crnogorskih medija zaposleno desetak fotoreportera”, kaže se u saopštenju.
Kako je poručeno, poseban problem je i sve prisutniji govor mržnje u medijima.
“Konačno pokretanje priče o izradi medijske strategije i izmjene seta medijskih zakona daje makar malu nadu da će država naći način da reguliše i govor mržnje i da konačno u cjelosti reguliše ovu oblast”, zaključili su iz SMCG-a.
Bonus video:
