Kontracepcija i dalje nije dostupna svima, veliki jaz izražen je između istoka i zapada Evrope, a Crna Gora, sa skorom od 45,7 odsto, u tom društvu nalazi se na dnu liste sa Slovačkom Grčkom, Hrvatskom, Mađarskom, Bjelorusijom, Bosnom i Hercegovinom i Rusijom. Ispod je samo Poljska, sa rezultatom 33,5 odsto.
Rezultati su dio Atlasa kontracepcije, koji je objavljen u srijedu, a kojeg od 2017. svake godine predstavlja Evropski parlamentarni forum za seksualna i reproduktivna prava. Atlasom je obuhvaćeno 46 zemalja Evrope i one su rangirane prema mjerama koje se odnose na politike kontracepcije - od pristupa informacijama, nadoknade troškova za odrasle, mlade i ranjive grupe, do pristupa sredstvima za kontracepciju.
Predrag Fred Matić, hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost i autor rezolucije “Seksualno i reproduktivno zdravlje u EU u kontekstu zdravlja žena”, naveo je na Fejsbuku da je ove godine izražen problem smanjenja naknade za kontracepciju, kao i nedostupnost kontracepcije bez recepta.
”Moj stav je jasan - dostupna kontracepcija jedno je od temeljnih ljudskih prava i pristup mora biti osiguran svima”, napisao je on nakon objave Atlasa.
Programska direktorica u nevladinoj organizaciji Cazas Sanja Šišović saglasna je sa tim:
”Kontracepcija je, prije svega, pravo svakoga od nas i pristup njoj mora biti garantovan u svakom momentu i svakome, bez obzira na ekonomske mogućnosti, uzrast ili mjesto stanovanja”.
Atlas Evropskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava mjeri nekoliko segmenata u odnosu na kontracepciju - da nabavku sredstava za kontracepciju pokriva zdravstveni sistem, pristup besplatnoj kontracepciji za mlade od 19 do 25 godina i ranjive grupe kao što su nezaposleni, oni sa smanjenim ekonomskim mogućnostima, Atlasom je obuhvaćen i pristup savjetovanju, kao i pristup adekvatnim i referentnim onlajn informacijama o kontracepciji.
”Nijedna od ovih kategorija ne zadovoljava očekivane standarde, dok tek pojedini segmenti postoje u ograničenoj mjeri. S tim u vezi je tako niska ocjena i očekivana i to zato što ne možemo govoriti da je kontracepcija dostupna. Ona jeste na tržištu, ali da je zaista može svako sebi priuštiti - ne može! Šta više, oni koji se prepoznaju kao posebno ranjive grupe, a to su mladi, nezaposleni, osobe sa smanjenim ekonomskim mogućnostima, nemaju pristup besplatnoj i efikasnoj kontracepciji i to je nedopustivo u 21. vijeku”, kazala je Šišović, dodajući da je nedopustivo i da nema dovoljno edukativnih sadržaja koji su prilagođeni i dostupni svima, a odnose se na kontracepciju.
Takav sadržaj, kako je kazala, treba da, prije svega, dolazi iz zdravstvenih i obrazovnih institucija, a potom iz medija i organizacija civilnog društva.
Šišović dodaje i da nalazi i ocjene koje je objavio Evropski parlamentarni forum za seksualna i reproduktivna prava, kad je u pitanju Crna Gora, nisu ništa novo, ni nepoznato.
”To zna i struka i svaki građanin i građanka u Crnoj Gori. Niska stopa upotrebe kontracepcije je nešto što je činjenica i odavno je prešlo nivo pretpostavki, a o tome nam govori i veliki broj neplaniranih trudnoća, česta zastupljenost polno prenosivih infekcija, pa i neredovne posjete ginekolozima i urolozima, što je jedan od ključnih indikatora niske svijesti u odnosu na brigu o seksualnom zdravlju i planiranju porodice”.
Na pitanje da li se može govoriti o tome da sredstva kontracepcije u Crnoj Gori nisu dovoljno zastupljena, ili je pitanje mentaliteta, navika, cijena... pa se sve dostupno ne koristi u dovoljnoj mjeri, Šišović kaže da je u pitanju mnogo faktora, ali da je znanje najznačajniji.
”Na seksualno ponašanje i svijest o seksualnom zdravlju utiče nekoliko faktora, ali polazni, i prema mom mišljenju najznačajniji, jeste znanje. Ukoliko ste tačno i kontinuirano informisani, osnaženi ste da donesete odgovorne odluke u odnosu na svoje zdravlje i ponašanje. Sve predrasude i zablude polaze iz neznanja i neinformisanosti. Znanja očigledno dovoljno da nema, jer se ove teme ne obrađuju u školama na nivou obaveznog obrazovanja, niti dovoljno detaljno u okviru izbornih predmeta. Čak ne postoji ni dovoljno pristupačnih baza znanja na sajtovima zdravstvenih institucija koje bi ubrzale put do kontracepcije i podizale svijest. Jedna od snažnih preporuka, a koja ulazi u ocjenu Atlasa, jeste da li zdravstvene i vladine institucije imaju specijalizovane sadržaje i sajtove o kontracepciji, a kako nemamo, zato se i ocjenjuje da ne radimo dovoljno na edukaciji podjednako žena i muškaraca, momaka i djevojaka”, rekla je Šišović.
Nakon toga, dodaje ona, značajan faktor je i pitanje platežne moći i cjenovne politike kontracepcije.
”Ona je šarenolika i dolazi u raznim formatima i upravo to je dobra strana razvoja medicine. Danas imamo mogućnost da biramo kontracepciju u zavisnosti od naših potreba, stila života i mogućnosti. Nažalost, najčešće u Crnoj Gori prevagne ovaj element mogućnosti, tj. nemogućnosti da se kontracepcija plati. Ovdje nije riječ o jednokratnom plaćanju, već o kontinuiranom izdvajanju sume novca za kontracepciju, a to sebi ne može svako priuštiti. Dakle, čak i ukoliko je neko edukovan i želio bi da odgovorno koristi kontracepciju, često će se desiti da nije u mogućnosti da je sebi priušti ili jednostavno stavi na prioretnu listu svojih troškova”.
Dodaje i da je mentalitet je u Crnoj Gori veoma specifičan i da se često obrazovne institucije i porodice ponašaju kao da mladi nemaju seksualne odnose.
”I kao da su rođeni naučeni, pa se o tome sa njima ne govori i to je jednostavno TABU. Ako ne normalizujemo priču o seksualnosti i seksualnom zdravlju u okviru škola i porodice, ne možemo očekivati da jedna mlada osoba ima svijest o tome da treba da pije kontraceptivne pilule, kupi i koristi kondom i slično. Jako veliki broj mladih ima problem da uđe u apoteku i traži kondom. Čini se da se kondom češće koristio devedesetih, nego sada, a stopa upotrebe kondoma je generalno niska. Dakle, mi kao društvo šaljemo svim generacijama poruku da ne treba brinuti o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, da se o tome ne govori i to je meni lično tragično. Ipak, treba uzeti u obzir i činjenicu da većina naših sugrađana i sugrađanki ide kod doktora tek kada nešto zaboli i da je taj preventivni nivo brige o zdravlju na jako niskom nivou i to se preslikava na sve sfere zdravlja - od fizičkog, seksualnog, reproduktivnog i mentalnog”.
Najbolji rezultat u Atlasu kontracepcije ove godine ostvarile su Belgija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, sa rezultatom od 91,1 odsto. Slijedi Luksemburg (85,2%), Švedska (82,9%), Estonija (81,6%), Holandija (81,1%), Portugal (78,7%), Njemačka (75,1%), Island (71,7%). U prvih 15 su i Slovenija (70,4%) i Albanija (68,1%).
Rađe prekidaju snošaj, nego što koriste kondom
U Cazasu nemaju odgovor na pitanje o tome koji su najzastupljeniji oblici kontracepcije u Crnoj Gori. Razlog tome je, kaže Šišović, jer država nema sličnu statistiku.
”Ja bih zaista voljela da smo mi država koja na godišnjem nivou prati trendove u upotrebi kontracepcije i koja odgovorno osluškuje potrebe građana i građanki u ovom dijelu, ali se bojim da stručni, metodološki ispitan i dokazan odgovor na ovo ne mogu dati, jer istraživanja koja su nam sveobuhvatna i kontinuirana nemamo. Ono što mi možemo govoriti jeste zasnovano na podacima prikupljenim kroz direktan rad sa korisnicima naših savjetovališta, analize i nalaze studija koje donekle naziru stanje u ovoj oblasti, a sve to ukazuje da je prekinuti snošaj i dalje najčešća metoda kontracepcije koja je ujedno značajno manje pouzdana od drugih metoda kontracepcije”.
Prema podacima Cazasa, stopa upotrebe kondoma i kontraceptivnih pilula je na jako niskom nivou.
”A posebno zabrinjava niska stopa upotrebe kondoma, jer kondom ujedno štiti od polnih bolesti i neželjene trudnoće i predstavlja jedno od sigurnijih metoda zaštite. Ovo preslikava onaj segment mogućnosti, tj. činjenicu da je kontracepcija skupa i nedovoljno pristupačna svima da bi se koristila u mjeri koja je zadovoljavajuća”, kaže Šišović.
Seksualno obrazovanje, proizvodi na teret Fonda i manje opterećeni izabrani ginekolozi
Crna Gora ocjenu evropskog atlasa, prema riječima Šišović, može popraviti sveobuhvatnim obrazovanjem i informisanjem ciljnih grupa sa posebnim fokusom na mlade i ranjive grupe, tako što će unaprijediti pristup kontracepciji kroz cjenovnu regulaciju, kao i targetiranjem na adekvatan način posebno ranjivih i onih kojima je pristup kontracepciji otežan.
Neophodno je, kaže ona, uvesti obavezan predmet seksualno obrazovanje, da zdravstvene ustanove uspostave platforme za informisanje, te raditi stalne kampanje usmjerene na informisanje i podizanje svijesti.
Kontracepcija, kaže ona, treba da je besplatna i dostupna svima.
”Ona je trenutno skupa i za dio kontraceptivnih metoda potreban je recept da bi se mogli kupiti. Dakle, potrebno je da uđe na listu medicinskih proizvoda koju su na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, koji se refundiraju ili izdaju besplatno u ginekološkim ili urološkim ambulantama. Vrijeme je da u priču oko kontracepcije krenemo da uključujemo i mušku populaciju, jer i njihova svijest mora da bude na visokom nivou bez obzira na to što se najveći dio kontracepcije koja je široko popularna odnosi na žene”, kaže Šišović.
Kad je u pitanju targetiranje posebno ranjivih i onih kojima je pristup kontracepciji otežan, dodaje ona, tu se prije svega misli na mlade, osobe sa smanjenim ekonomskim mogućnostima, kao i one koji ne žive u urbanim sredinama.
”Potrebno je obezbijediti besplatne, anonimne i kontinuirane usluge savjetovanja i edukacije, besplatnu kontracepciju kao i proširi spektar servisa za brigu o mentalnom zdravlju”, kaže Šišović.
Dodaje i da je značajan iskorak uvođene izabranih ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali kaže i da je njih nedovoljno, da su prebukirani.
Važno je, kako je rekla, osnažiti i ostale servise kao što su Savjetovališta za mlade, za brak i porodicu...
Bonus video:
