Kriterijumi za uspostavljanje omladinskih saveza, koji su predviđeni Zakonom o mladima, su nerealni i u praksi teško ostvarljivi, zbog čega bi odredbe tog akta trebalo prilagoditi zadovoljenju potreba mladih, ocijenila je izvršna direktorica nevladine organizacije Prima, Aida Perović–Ivanović.
Ona je danas, na okruglom stolu „Pravni okvir za učešće mladih u donošenju odluka“, ocijenila da je potrebno izmijeniti član 19. Zakona o mladima, koji se odnosi na uspostavljanje saveza.
„Kriterijumi koji su navedeni u ovom članu za uspostavljanje saveza su nerealni i u praksi teško ostvarivi. Zbog toga smatramo da Zakon o mladima mora biti skrojen po mjeri mladih, kako bi njegova primjena bila moguća i bila na fonu zadovoljenja potreba mladih“, pojasnila je Perović-Ivanović.
Zakon o mladima, kako je kazala, u finalnoj verziji ne prepoznaje krovnu organizaciju mladih, a NVO Prima, kako je dodala, želi da podrži mogućnost osnivanja takve organizacije.
„Ta organizacija formalno postoji i to je Crnogorski omladinski forum, ali u praksi nije dovoljno zaživjela. Smatramo da bi čitavi proces bio uspješniji ukoliko bi ovakva organizacija, odnosno kanal potreba mladih ka vladi i donosiocima odluka, bili prepoznati u samom Zakonu“, kazala je Perović-Ivanović.
Ona smatra da bi kroz Zakon, odnosno podzakonske akte, trebalo da bude obavezujuće praćenje statistika o mladima.
Perović-Ivanović je dodala da član 9. Zakona o mladima, koji se tiče rodno osjetljivog jezika, nije odraz rodne jednakosti.
„Ustaljena praksa u našim zakonima je da prepisujemo rečenice, tj. da se muški oblik imenica smatra primjenjivim i za ženska lica. Ali to zapravo nije odraz rodne jednakosti, već upravo ponavljanje prakse da i dalje koristimo muški rod“, pojasnila je Perović-Ivanović.
Istraživačica na projektu „Omladinski fondovi za Zapadni Balkan i Tursku“, Aleksandra Gligorović, kazala je da, kada je riječ o indeksu participacije koji obuhvata društveno, političko i ekonomsko učešće mladih, Crna Gora prednjači u odnosu na države regiona.
„Za mene je to bilo iznenađujuće, ali i ohrabrujuće. Kada smo radili analizu koliko su mladi uključeni u rad organizacija civilnog društva, dobili smo podatak da je trećina mladih ljudi na mjestima osnivača, direktora ili predsjednika odbora. Ono što primjećujemo je da ti mladi ljudi nisu toliko vidljivi u javnosti“, istakla je Gligorović.
Statistika, prema njenim riječima, može da pruži i pogrešne smjernice.
„Mi možemo da se obradujemo, a da ne vidimo šta se krije iza. Imamo podatak da postoji ogroman broj mladih koji se politički aktivira. Međutim, postavlja se pitanje, na kojim su oni pozicijama, šta rade, da li su u timu koji donosi odluku ili su samo šarmantni u nekim spotovima“, kazala je Gligorović.
Ona smatra da je važan pravni okvir, ali i podsticajne mjere, zbog toga što, kako je kazala, postoji mogućnost da se utiče na donošenje odluka, ali je pitanje da li mladi znaju za to.
„Činjenica da naša ministarstva imaju svoje veb sajtove, Twitter naloge, Facebook stranice je samo prvi korak. Da li će mladi čovjek otići na sajt da vidi informaciju, da li će dati svoje komentare, to su sve stvari o kojima itekako moramo da brinemo“, istakla je Gligorović.
Savjetnik za omladinsku politiku Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta, Krsto Vukadinović, kazao je da je taj resor, kroz konkurs o mladima, finansirao 36 projekata, a vrijednost za prošlu i ovu godinu je 170 hiljada eura.
„Cijenimo da bi, u narednom periodu to trebalo da bude i više. Naše ministarstvo pokušava da obezbijedi dodatna sredstva za sprovođenje omladinske politike“, rekao je Vukadinović.
On je potvrdio da postoje poteškoće da se oformi krovna organizacija mladih, napominjući da bi ona mogla da bude stvarni partner Vladi, zbog toga što, kako je rekao, najbolje poznaje stanje na terenu.
Okrugli sto je dio regionalnog projekta „Omladinski fondovi za Zapadni Balkan i Tursku“, koji je podržala Evropska unije kroz program IPA CSF, a koji vodi Fondacija Ana i Vlade Divac, u kojem je NVO Prima partner i implementator u Crnoj Gori.
Bonus video:
