Na osnovu prijave zviždača Denisa Hota, Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je u još jednom slučaju da je u vrijeme bivšeg rukovodstva dato sporno tumačenje da načelnik podgoričke Komunalne inspekcije nije javni funkcioner.
Agencija je sredinom mjeseca donijela odluku da načelnik Komunalne inspekcije Glavnog grada Branislav Radusinović nije prekršio Zakon o sprečavanju korupcije zbog toga što nije u najmanje tri slučaja nije dostavio imovinske kartone “jer nije imao status javnog funkcionera”. Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan najmanje jednom godišnje da Agenciji dostavi imovinski karton.
Hot je tražio pokretanje postupka protiv Radusinovića zbog sumnje da je prekršio Zakon, jer nije dostavljao kartone u zakonskom roku. Radusinović je, međutim, u ispitnom postupku kazao da nije dostavljao kartone jer je aktom Agencije od juna 2019. godine “obaviješten da nema propisanu obavezu podnošenja”.
Agencija je, međutim, uvidom u dio baze podataka javnih funkcionera utvrdila da se u njoj nalazi načelnik Komunalne inspekcije Glavnog grada. U odluci Agencije koju potpisuje direktorica Jelena Perović ukazano je i da je Radusinović dužan da dostavi karton u roku od 30 dana od prijema mišljenja u kome se utvrđuje da načelnik Komunalne inspekcije ima status javnog funkcionera.
Iz Agencije su “Vijestima” kazali da ne mogu kazati ko je potpisao takvo mišljenje sredinom 2019. godine, jer je ono povjerljive prirode. Na čelu Agencije u tom periodu bio je Sreten Radonjić.
Na osnovu ranijih incijativa Hota, utvrđeno je da su pomoćnici direktora podgoričke “Čistoće” Vojin Katnić i Slobodanka Čabarkapa ipak javni funkcioneri, uprkos tome što je Agencija u vrijeme Radonjića donijela mišljenje da nisu. Kartoni koji su oni ranije dostavljali su po nalogu tadašnjeg pomoćnika direktora Sava Milašinovića brisani iz registra Agencije. Milašinović je krajem novembra kazao da to što novi direktor ima drugačije mišljenje od prethodnog menadžmenta je “isključivo pitanje pravnog tumačenja propisa”.
”Ovo je treći javni funkcioner kojem je zbog spornog stava bivšeg rukovodstva bivšeg rukovodstva Agencije omogućeno da ne podnosi izvještaje, iako su se isti nalazili u registru javnih funkcionera. U sva tri slučaja, u odlukama Agencije, navodi se da je uvidom u službenu evidenciju javnih funkcionera utvrđeno da se u istoj nalaze navedena lica. Potpuno je nejasno kako je Agencija tada imala ovakvo mišljenje ako su se u njihovoj službenoj evidenciji nalazili ovi javni funkcioneri. Zanimljivo bi bilo utvrditi koliko ima ovakvih slučajeva, kao i koliko je izvještaja izbrisano na ovaj način iz baze Agencije. Svakako, izvještaji postoje, jer se Agenciji predaju u štampanoj formi, pa je sporno i to zašto Agencija iste ne vrati u bazu, kao i zašto nije provjeravala tačnost navedenih podataka u tim izvještajima”, kazao je Hot za “Vijesti”.
Na pitanje “Vijesti” u koliko je slučajeva utvrđeno da su donošena sporna mišljenja, iz Agencije kazali da ta institucija “ne vodi evidenciju o broju takvih slučajeva”.
S obzirom da je utvrđeno da je bilo više takvih slučajeva, iz Agencije su na pitanje da prokomentarišu takvu praksu umjesto toga novinara uputili na nalaze Evropske komisije. “O radu Agencije u periodu u kome je doneseno mišljenje na koje se vaša pitanja odnose, sve je rečeno u ranijim izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore u Poglavlju 23. Svaki dalji komentar bio bi suvišan”, navodi se u odgovoru.
Javni funkcioneri imaju obavezi da do kraja marta dostave redovne godišnje imovinske kartone za prošlu godinu. Za one koji to ne urade u zakonskom roku, propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.
Bonus video:
