Nijedan slučaj unosa egzotičnih vrsta crnogorski carnici nisu evidentirali od 2020. do januara 2022. godine, pa ipak se na teritoriji Crne Gore nalaze i petomjesečni lav i dvogodišnji kengur, te druge životinje slične starosti. Te životinje vjerovatno nisu ni rođene u Crnoj Gori, jer nije poznato da postoje odrasle jedinke čiji bi one mogli biti potomci.
”Kod carinarnica od 2020. do januara 2022. nije evidentiran slučaj legalnog ili nelegalnog uvoza egzotičnih vrsta”, kazali su “Vijestima” iz Uprave carina i prihoda.
Iz Uprave su nedavno i TV Vijesti kazali da ni petomjesečno mladunče lava zasigurno nije legalno uvezeno.
Za tri slučaja krijumčarenja prekršajne kazne
Mirnom periodu u pogledu prenosa egzotičnih vrsta preko granica u periodu od 2020. do januara 2022, prema odgovorima koje je Uprave prihoda i carina dostavila “Vijestima”, prethodila je malo burnija godina - tokom 2019. spriječena su tri pokušaja krijumčarenja zaštićenih životinjskih vrsta - kornjača i ptica. U svim slučajevima izdat je prekršajni nalog, a samo u jednom slučaju i naplaćena kazna po tom osnovu.
U prvom slučaju, kod Područje jedinice Carinarnice Bijelo Polje - Carinske ispostave Dobrakovo 25. jula 2019. registrovan je pokušaj ilegalnog iznošenja robe - kornjača - vrste Testudo Hermanni, u količini od 18 komada.
”Carinska ispostava Dobrakovo je izdala prekršajni nalog, a roba - kornjače su predate Agenciji za zaštitu životne sredine”, kazali su “Vijestima”.
Kod PJ Carinarnica Bar - Carinske filijale Putnički terminal Bar, 27. novembra 2019. u putničkom prometu bio je pokušaj iznošenja iz Crne Gore robe - ptica, vrste jarebica kamenjarka (Alectoris Graeca), u količini od 25 komada.
”Zbog stanja ustrijeljenih ptica, po nalogu graničnog veterinarskog inspektora uništenje je izvršeno od stane Javnog komunalnog preduzeća Bar na gradskoj deponiji Možura, u prisustvu carinskog službenika i veterinarskog inspektora. Izrečena je i naplaćena kazna po prekršajnom nalogu”, navodi se u odgovorima Uprave.
Mjesec kasnije, 15. decembra 2019, kod PJ Carinarnice Kotor - Carinske ispostave Debeli brijeg na izlazu iz Crne Gore otkriven je pokušaj krijumčarenja 17 komada ustrijeljenih ptica, vrste šljuka-Scolopax rusticola. Izdat je prekršajni nalog.
Prema Krivičnom zakoniku, “ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo ili uveze ili unese u Crnu Goru zaštićeno prirodno dobro ili posebno zaštićenu biljku ili životinju, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine”.
Odakle lav, kengur, egzotične zmije...
Tema prometa divljim i zaštićenim vrstama životinja preko granica Crne Gore ne zatvara se godinama. Posljednji put, otvorena je nakon što je u Budvi nestalo, potom i nađeno mladučne lava. Da Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) nije organizovala potragu i da lavić nije nađen, javnost bi ostala u ubjeđenju da nije ni postojao.
Mladunče lava krajem januara nestalo je u mjestu Pobori, iznad Budve, a pronađeno 10. februara, u staroj kući na putu ka selu Krapina.
U tom slučaju niko nije pozvan na odgovornost, niti je poznato odakle lav i ko je vlasnik životinje. Nakon što je mladučne nađeno, EPA podnijela je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog osnova sumnje da su počinjena krivična djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a u vezi sa slučajem krijumčarenja lava.
Veterinari organizacije “Četiri šape” iz Holandije, nakon što su životinju pregledali u Podgorici, utvrdili su da je lav star oko pet mjeseci. Da u Crnoj Gori još ima divljih i egzotičnih životinja bez dokaza porijekla i starosti do dvije godine - koliko carinici nisu registrovali nikakav unos egzotičnih vrsta, pokazuje i jedan izvještaj ekološke inspekcije od 31. januara.
Inspektori su tada na imanju Miljana Miličkovića u selu Blizna, nadomak Podgorice, izvršili nadzor i, na osnovu uvida “izjave o porijeklu”, utvrdili da on bez dozvole Agencije drži i jednogodišnju meksičku mliječnu zmiju, dvogodišnju ženku burmanskog pitona, jednogodišnjeg mrežastog pitona, dvogodišnjeg mužjaka kengura...
Nije poznato kako su sve te životinje dospjele u Crnu Goru - osim da je kengur u Pipere stigao iz Berana.
”U razgovoru sa gospodinom Miličkovićem smo saznali da isti ne posjeduje potvrde o porijeklu, kupovini ili uvozu navedene vrste i informisani da je navedenu vrstu dobio od izvjesnog Maša Nikšića iz Berana koji, kako smo provjerili, nema dozvolu naše Agencije za držanje navedene vrste”, rekli su nedavno “Vijestima” iz EPA.
Mašo Nikšić, prema ranijem pisanju “Vijesti”, divlje životinje je zbrinjavao na imanju u naselju Talum, gdje je izgradio mali zoološki vrt. U Beranama, nezvanično, postoje i dva odrasla kengura, ali sagovornici “Vijesti” navode da nisu iste vrste, kao onaj kod Miličkovića.
Krijumčare i stranci i domaći
Pokušaje krijumčarenja, kako su kazali iz Uprave, do sada su uglavnom činila fizička lica, i domaća i strana.
”U ovim slučajevima carinski organ je za neprijavljivanje prilikom unošenja odnosno iznošenja zaštićenih životinjskih vrsta u i iz carinskog područja Crne Gore, pokretao prekršajni postupak izdavanjem prekršajnog naloga za prekršaj propisan članom 240 stav 1 tačka 1 Carinskog zakona. Shodno CITES konvenciji i nacionalnim propisima, zabranjen je prenos preko granice zaštićenih divljih životinjskih vrsta (bilo da su žive ili ne, kao i bilo koji derivat napravljen od njih), osim uz prethodno pribavljeno odobrenje (dozvolu) EPA”, kazali su iz Uprave.
Prekogranični promet zaštićenim divljim životinjskim vrstama podliježe strogom nadzoru, naglašavaju iz te institucije i dodaju da promet dozvoljen - uz dozvolu nadležnog organa.
”Promet zaštićenih divljih vrsta životinja se vrši preko graničnih prelaza na kojima postoji organizovana veterinarska kontrola i prilikom unošenja obavezno je njihovo prijavljivanje nadležnom carinskom organu na graničnom prelazu, uz podnošenje dozvole. Uprava prihoda i carina u okviru svojih nadležnosti preduzima mjere u cilju sprečavanja pokušaja krijumčarenja zaštićenih vrsta”, dodaju iz Uprave.
Kazali su i da u tim slučajevima Uprava “bez odlaganja kontaktira sa EPA i ekološkom inspekcijom radi postupanja sa pronađenom vrstom, utvrđivanja o kojoj se vrsti radi i njenog daljeg zbrinjavanja”.
Primjerci za koje ne postoji dozvola oduzimaju se do okončanja postupka, carinski organ izdaje potvrdu, a privremeno oduzete vrste “predaju se na čuvanje ovlašćenom pravnom ili fizičkom licu, koje ispunjava uslove u pogledu prostora, opreme i kadra ili carinskom obvezniku sa zabranom prava raspolaganja”. Uprava o svemu obavještava Agenciju. Agenciju kontaktiraju i kad carinski organ ne može da utvrdi da li životinja pripada vrsti za koju je obavezno izdavanje dozvole.
U Upravi kažu i da je u cilju sprečavanja krijumčarenja zaštićenih vrsta saradnja među institucijama važna i da ona treba da bude unaprijeđena.
Bonus video:
