Za upravljanje kolašinskim dijelom Parka prirode (PP) Komovi u naredne četiri godine trebalo bi da bude osnovano novo preduzeće ili agencija. To je predviđeno predlogom Plana upravljanja tim zaštićenim područjem, koji će pred odbornicima lokalnog parlamenta biti 14. marta.
Jedan od modela, kako piše u predlogu Planu, je “objedinjavanje lovačkih društava, koja bi, uz administrativni kadar i zaštitare, upravljali tim, kao i budućim zaštićenim područjima na teritoriji opštine Kolašin (Sinjavina, Kapetanovo jezero, Torna i Gradišta, Kanjon Mrtvice...)”.
PP Komovi, do osnivaja preduzeća ili agencije, kao i do sada, upravljaće Sekretarijat za zaštitu životne sredine. Modaliteti i nadležnosti upravljača, kako piše u predlogu Plana, trenutno se analiziraju, nakon čega će biti donesena odluka o osnivanju i karakteru privrednog društva.
Skupština opštine (SO) Kolašin u decembru 2019. godine donijela je odluku o proglašenju tog zaštićenog područja za dio svoje teritorije.
Andrijevica i Podgorica, za teritoriju u PP koja njima pripada, te odluke donijele su četiri godine ranije, a zatim i osnovale upravljače - Park prirode Andrijevica doo i Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica.
Predlogom Plana upravljanja PP, Kolašinci su definisali da u Upravnom odboru (UO) novog upravljača budu predstavnici osnivača, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i turističkih ponuđača. Pored direktora, predlaže se da preduzeće ima službenike za projektni menadžment, planiranje i informacioni sistem, za zaštitu prirodnih vrjednosti, razvoj turizma i PR i nadzornu službu.
”Zbog ekonomije obima, razumno je da se navedeno može postići samo u sinergiji sa upravljačima PP iz drugih opština. Naime, svaki upravljač dijela PP Komovi bi mogao imati jedinicu koja bi bila zadužena za sprovođenje aktivnosti iz oblasti svog mandata na čitavoj teritoriji parka. U perspektivi treba razmišljati o modalitetu jednog upravljača za čitavu teritoriju Parka ili jednog lokalnog upravljača koji ima i druge nadležnosti na teritoriji opštine”, piše u predlogu Plana.
Dokumentom je analiziran i predlog mogućih izvora finansiranja. Direktni prihodi bili bi ostvareni, kako je predloženo, od naknada za ulazak u to zaštićeno područje, pružanje usluga posjetiocima, posmatranja ptica, snimanja igranih i komercijalnih filmova, spotova i reklama, sakupljanja, branja i otkupa šumskih plodova, sportskog ribolova, boravišne takse…
Indirektni prihodi stizali bi kroz preusmjeravanje sredstava koji su specijalni prihod opštinskog budžeta - koncesione naknade za lovište i šume koje se nalazi u PP.
Konstantna integracija lokalne zajednice i zainteresovanih strana u proces upravljanja, jedan je prioritetnih aktivnosti, definisano je predlogom Plana. Taj proces, objašnjavaju, “mora biti suštinski, omogućavajući i dijeljenje odgovornosti, ali i dobiti”.
Među priroitetima je, piše u dokumentu, i puna valorizacija prirodnih, geomorfoloških i kulturno-istorijskih potencijala PP.
”Treba ispitati i valorizovati brojne vrijednosti i potencijalne turističke atrakcije koje sada nisu dio turističke ponude (alpinizam, specifični i geomorfološki oblici, pećine, izvori, arheološka nalazišta, kulturni spomenici, vodenice, viseći mostovi). Turistička ponuda mora biti raznovrsnija od nuđenja lijepe prirode sa malo sadržaja u katunima”, zaključuju autori predloga Plana.
Prioritet je, tvrde, i brz razvoj prateće infrastrukture za razvoj turističke ponude, ali i definisanje ulazne zone za PP.
U okviru PP “Komovi” određuju se zone zaštite 2. i 3. stepena. “Zona doživljaja prirode” (2. zona) treba da “omogućiti prirodni razvoj ekosistema i doživljaj prirode posjetiteljima”. Ta zona, čija je površina 212 hektara, obuhvata visokoplaninsko područje Komova, dozvoljeno je posjećivanje, izgradnja i održavanje planinarskih staza i druge neophodne infrastrukture.
”Cilj aktivne zaštite podrazumijeva moguće intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja stanja zaštićenog prirodnog dobra, kontrolisano korišćenje prirodnih resursa, bez posljedica po primarne vrijednosti staništa, populacija i ekosistema, kao i odvijanje kontrolisane tradicionalne djelatnosti (ispaša, košenje, sakupljanje)…”, definsano je predlogom Plana.
Za treću zonu, čija je površina 5.948 hektara, predviđeno je održivo korišćenje prirodnih resursa i ruralnog razvoja.
I pored brojnih uočenih faktora ugrožavanja, autori predloga Plana stanje na području PP Komovi ocjenjuju kao dobro. Među opasnosti za to zaštićeno područje, uvrstili su, između ostalog, napuštanje sela, katuna i tradicionalnog načina korišćenja prirodnih resursa.
Antropogeno zagađenje je, tvrde, jedan od faktora koji mogu ugroziti taj prostor, jer ne postoji organizovano upravljanje otpadom niti otpadnim vodama.
Ugrožavajući faktori su i neplanska i nelegalna izgradnja objekata, nekontrolisana sječa šume, prekomjerno branje šumskih plodova i bilja, nekontrolisan lov, podmetnuti požari…
Bonus video:
