Crna Gora će i ovu godinu, ko zna koju po redu, dočekati bez lokacije na kojoj će se privremeno odlagati i čuvati auto-gume, iako su rješavanje tog pitanja nadležni više puta obećavali.
Tako se širom države opet nadvija crni dim zbog paljenja auto-guma.
Prethodnih dana to se već dešavalo u Podgorici, a kako ističe Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta “Ozon”, godinama se ponavlja ista priča, ništa se ne radi povodom toga, a Crna Gora ne koristi priliku i veliku mogućnost da primijeni praksu koja već postoji u regionu i auto-gume preradi na najhumaniji način - pretvori u granulat za sportska igrališta, kojih u našoj državi ima mnogo.
Tri godine su prošle od kako je tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) najavilo da je država konačno odlučila da se obračuna sa zagađenjem vazduha od isparenja zapaljenih auto-guma i da će uskoro biti izabrana lokacija na kojoj će se privremeno odlagati i čuvati ta vrsta otpada. To su obećali u aprilu 2019.
To se još nije desilo, a iz MORT-a su ranije najavili i da su započeli izradu Studije odabira lokacije za preuzimanje, lagerovanje, sortiranje i preradu otpadnih guma-pneumatika u Podgorici i da je trebalo da bude usvojena.
Međutim, iz sadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma “Vijestima” nisu odgovorili na pitanja da li je lokacija na kojoj će se privremeno odlagati i čuvati auto-gume određena, ako nije kada bi to moglo da se desi i zbog čega nije to još sprovedeno u praksi.
”Na lokaciji koja bude odabrana, otpadne gume biće sakupljene na jednom mjestu što će olakšati svim pravnim licima koji posluju sa otpadnim gumama da u određenoj mjeri rasterete svoje prostore od velikih količina istih. Osim toga, odabrana lokacija uticaće na to da otpadne gume ne budu razbacane ili odložene u zaštićenim područjima, koritima rijeka i šumama, čime će se takođe stati na put njihovom spaljivanju”, ranije je najavljeno iz MORT-a.
Kako kaže Perović, gume su idealne da se pokaže kako funkcioniše upravljanje otpadom u Crnoj Gori.
”Gume se pale, žica se koristi kao sekundrna sirovina, skoro svaki grad ima lokaciju gdje se rade te nelegalne aktivnosti. U Podgorici su u blizini “Deponije” na Koniku, u Nikšiću je napuštena deponija Halda, gdje se gume dovoze i zapale. To je napuštena deponija industrijskog otpada. Napuštene lokacije se koriste da se gume pale, da se to željezo prodaje kao otpad”, dodaje Perović.
On je istakao da nekome to donosi profit, a da uvoznici guma i firme koje se bave servisom guma imaju zakonsku obavezu da lageruju te gume i da ih predaju shodno zakonu.
”A ne da ih pale i daju ljudima da ih nose. Znači to je zakonska obaveza, produžena odgovornost. Zakonom je propisano da te gume ne bi smjele tako da završavaju”, kazao je Perović.
On je istakao da je najinteresantnije nama u Crnoj Gori, s obzirom na to da imamo dosta automobila po glavi stanovnika, čak i nije neki broj kao države u regionu, prerada gma u granulat za sportske terene.
”Zato što imamo ogroman broj terena očišćenih u dvorištima škola. Veliki broj terena koji se koriste za sportsku rekreaciju po gradovima, gdje je idealno primijeniti tu tehnologiju, gdje je bukvalno svima podloga očišćena. To može da se uradi u promociji sa Olimpijskim komitetom, gdje bi mogli da budu promoteri sportisti i poznata lica da se podstiče omladina na sport, a da se otpad koristi na najhumaniji mogući način. Imamo dobar primjer u praksi, recimo u nikšićkoj školi ‘Ratko Žarić’, gdje je napravljen takav teren, a koji se lako održava”, kazao je Perović. On je istakao da su više za tu varijantu da se radi u Crnoj Gori, nego sa klasičnom spalionicom guma, gdje bi imali nusprodukte i aerozagađenje.
”Ovo se melje, dodaju se neki elementi da bi se dobio taj granulat, tako da nema nekih negativnih elemenata”.
Kako je pojasnio, nadležni nisu pokazali sluha za ovaj problem u Crnoj Gori, pa kao posljedicu imamo da se sa Strategijom za upravljanje otpadom i državnim planom za kontrolu vazduha nije stiglo ni do pola. Perović kaže da je rad na dokumentima započet, ali da još nisu stigli ni do javne rasprave.
”Definitvno prošloj Vladi i Ministarstvu nije ovo bilo u fokusu, u jeku političke krize druga zakonodavstva su im bila u fokusu rada. Nijedna strategija nije donesena prošle godine, ni za otpad, ni za vazduh. Mogu da kažem da smo imali priliku da razgovaramo sa investitorima koji su bili zainteresovani za obradu guma, čak su dolazili i predstavnici turskih kompanija da rade te neke projekte, ali oni nisu imali mogućnost da se sastanu sa nekima iz Ministarstva, nisu uopšte imali razumijevanja za njih”, dodaje Perović.
Taj mali sistem kao što je Crna Gora je idealan da se uradi dobra praksa, kako kaže, treba samo da se primijeni, tretiranje guma nije nepoznata materija, zna se šta može da se napravi, imaju firme koje se bave time i može brzo da se reaguje.
”Strategija nije zakon, to je samo dugoročni plan u vezi sa tim šta bi trebalo da se radi. Tako da dinamika tih dokumenata ne bi smjela da utiče na to šta se na terenu radi. Definitivno je prioritet da se gume kontrolišu. Svi znamo da se prvog maja pale gume, ali u Crnoj Gori više nemamo toliko radnika da bi se to radilo kao u prošlim vremenima zbog nekog slavlja. To se sada radi zbog sive ekonomije”, naveo je Perović.
On je istakao da su i prošle godine na području Nikšića zbog paljenja guma za Prvi maj zabilježili četvorosatno zagađenje vazduha.
Zapaljene gume, kako su ranije saopštli iz MORT-a veoma su opasan otpad, koji drastično narušava kvalitet vazduha kroz emisiju produkata sagorijevanja.
”Čak i bez njihovog paljenja, otpadne gume, posebno ako su nepropisno sakupljene i odložene, mogu direktno ili indirektno ugroziti ljudsko zdravlje i životnu sredinu ukoliko dođe do njihovog raznošenja, zagađenja zemljišta i voda na neuređenim odlagalištima na kojima se nalaze, a svakako tu je uvijek i opasnost od nastajanja eksplozija ili požara”.
Nekadašnja generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović je ranije saopštila da se prema nezvaničnim podacima iz auto-servisa, u Crnu Goru godišnje uveze 150.000-200.000 guma, od čega oko 13.000 kamionskih.
Hrvatska kao primjer
Hrvatska ima jedan od najbolje uređenih sistema u Evropi za skupljanje i upotrebu otpadnih guma.
”Godišnje se više od 90 posto sakupljenih guma materijalno upotrijebi, čime se ostvaruje propisani nacionalni cilj”, ističe tamošnji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Taj se nacionalni godišnji cilj čak i premašuje s obzirom na to da iznosi najmanje 80 posto od mase odvojeno sakupljenih guma godišnje.
U 2020. na hrvatsko je tržište je stavljeno ukupno 28.480 tona guma.
Sakupljeno je čak 88 posto (25.066 tona) guma, od čega je 83 posto obrađeno.
Istovarene gume pored vinograda Medojevića
Pored vinograda porodice Medojević u podgoričkom naselju Doljani istovaren je veliki broj guma, zbog čega su zatražili reakciju nadležnih službi iz Glavnog grada.
Kako je pojasnila Drenka Medojević gume su istovarene vjerovatno prije nekoliko dana, na putu koji vodi do njihovog vinograda.
Medojevići su zaprepašćeni ovim činom, a slučaj su prijavili Komunalnoj policiji.
“Tražili smo da se otkrije ko je to uradio. Tu u blizini izbija voda pa bi sva zagađenja se slivala u vinograd”, navela je ona.
Bonus video:
