Tužioci ispituju uzrok pada fasade

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici zamalo izbjegnuta tragedija, jer su ploče sa stambeno-poslovne zgrade pale pored dvije djevojčice. Otac jedne od njih poziva na odgovornost sve koji su dozvolili da se tako nešto dogodi

6233 pregleda 9 komentar(a)
Pali djelovi fasade u bašti lokala, Foto: Čitalac
Pali djelovi fasade u bašti lokala, Foto: Čitalac

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo je predmet zbog pada dijela fasade sa zgrade “Normal Company” na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, potvrđeno je “Vijestima” iz Višeg državnog tužilaštva (VDT).

Prije tri dana zamalo je izbjegnuta tragedija, jer su ploče sa stambeno-poslovne zgrade pale pored dvije djevojčice koje su tuda prolazile i gostiju koji se sjedjeli u bašti jednog lokala.

”Povodom događaja od 25. aprila, kada je došlo do pada dijela fasade sa zgrade ‘Normal Company’ u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, u baštu ugostiteljskog objekta gdje se nalazio veći broj lica, rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici dala je nalog Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici da odmah formira predmet, te nakon utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, vezano za predmetni događaj, ocijeni da li u radnjama bilo kojeg lica ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti”, saopštili su iz VDT-a.

Davor Ćorić, otac jedne od djevojčica, u izjavi “Vijestima” kazao je da bi trebalo pozvati na odgovornost “one koji su svojim ovlašćenjima dozvolili da se ovakva situacija uopšte desi”.

”Moj motiv je isključivo da ovaj slučaj posluži kako bi se standardi bezbjednosti podigli na veći nivo i stavili na prvo mjesto važnosti ispred profita, koji kao što vidimo može da prouzrokuje tragediju. Ovo osjećam kao svoju obavezu i odgovornost, jer neko drugo dijete neće imati ovoliko sreće”, dodao je Ćorić.

Kazao je da se njegova sedmogodišnja kćerka toga dana u bašti lokala igrala sa godinu mlađom drugaricom. Rekao je i da je pokušao da dođe do informacija o nadležnosti institucija i pojedinaca, ali “kao i u većini slučajeva u Crnoj Gori ulazimo u beskonačni ciklus nenadležnosti i usmjeravanja ka drugima”.

Iz “Normal Company” kazali su “Vijestima” da je zgrada sa koje je otpao dio fasade završena 2009. godine i predata na upotrebu.

”Garantni rok na radove je dvije godine. Da bismo pričali o odgovornosti, moramo da znamo šta je uzrok pada fasade, a to se može utvrditi samo detaljnom analizom. Predstavnici etažnih vlasnika su u kontaktu sa izvođačem radova kako bi se otkrio uzrok pada fasade. Ispoštovane su apsolutno sve procedure”, kazali su iz te kompanije.

Inženjer građevinarstva Dragan Žarković kazao je “Vijestima” da težina kamenih ploča prelazi 100 kilograma, a da je udarna sila ogromna.

”Treba ispitati pravi uzrok, onda će iz toga slijediti odgovor na pitanje ko je odgovoran za ovo”, rekao je Žarković.

On je pojasnio da kamena obloga fasade, kakva je pala sa zgrade na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, trebalo da bude sigurna i bezbjedna s obzirom na to da se radi o načinu najskuplje i najkvalitetnije obrade. Dodao je da je posljednjih desetak godina bilo dosta slučajeva da fasade različitog tipa i namjene padaju.

”Takve slučajeve smo imali u Dalmatinskoj ulici, kada je cijela strana fasade pala, zatim nedavno u Kotoru, pa opet u Podgorici... Svi iznenadni vremenski uticaju, olujni vjetrovi kakve smo imali, kao i iznenadni zemljotres dovode do toga da se pogorša neko stanje koje u fazi izvođenja radova nije adekvatno propraćeno i nije izvedeno sa tehničkim propisima i standardima”, kazao je Žarković.

On je rekao da prema Zakonu o održavanju stambenih zgrada precizirane su nadležnosti, a uglavnom su prepuštene skupštinama etažnih vlasnika.

”Za njihovo izvršenje odgovorne su stambena i komunalna inspekcija. I Komunalna policija u određenim djelovima ima svoje nadležnosti”, dodao je on.

Žarković smatra da se sve ono što je zakon dobro propisao u praksi ne primjenjuje.

”Inspekcije su ili kadrovski nedovoljno osposobljene ili nemaju dovoljno potencijala i brojnost da bi sve ispratili. U jednoj mjeri u kojoj bi mogli, oni to ne rade. Ne postoji dovoljan broj naloga kontrola”, rekao je Žarković.

Bonus video: