Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nakon više mjeseci od kako je od arheologa i Inicijative Bokobran dobila zahtjev, donijela je odluku da pod prethodnu zaštitu stavi praistorijske gradine Straišće na rtu Ograda, u hercegnovskoj opštini.
Rješenjem od 9. oktobra, taj višeslojni arheološki lokalitet, Uprava garantuje da gradina neće biti devastirana u narednih godinu dana.
Gradina Straišće je evidentirana u austrougarskim katastarskim mapama poluostrva Luštica još u 19. vijeku. Ona danas ne uživa status kulturnog dobra, a aktuelna Državna studija lokacije Sektor 34 (Arza-Mirišta-Žanjic) upravo na gradini predviđa izgradnju hotela visoke kategorije, a na prostoru koji bi trebalo da bude zaštićena okolina lokaliteta, već su izgrađene dvije od devet planiranih vila.
Arheolog konzervator Miloš Petričević je još 5. juna Upravi za zaštitu kulturnih dobara poslao prijavu o uništavanju lokaliteta Straišće . Novi zahtjev Upravi je proslijeđen dvadesetak dana kasnije iz Inicijative Bokobran, iza koje stoje Petričević, Antonela Stjepčević, Marta Pasković Kočović i Miljan Vujošević.
Petričević je tada kazao da je, prema Zakonu o kulturnim dobrima, Uprava bila u obavezi da obiđe lokalitet i napiše predlog za stavljanje pod prethodnu zaštitu, te da bi podrazumijevalo obustavu svih aktivnosti na godinu, dok se lokalitet ne istraži kako bi se utvrdile kulturne vrijednosti kao pretpostavka dodjeljivanja statusa kulturnog dobra.
Petričević je “Vijestima” juče rekao da, nakon donošenja rješenja o stavljanju pod prethodnu zaštitu gradine na godinu dana, slijedi izrada elaborata o istraživanju, te arheološka istraživanja. On se nada da će istraživanja biti sistematska, a ne sondažna.
„Tek onda bi to trebalo da ide pred Stručno tijelo koju će formirati Uprava i koja bi trebalo da dâ konačno mišljenje da li gradina treba da bude zaštićena kao kulturno dobro”, rekao je on.
Petričević smatra da za proglašavanje gradine Straišće kulturnim dobrom već postoji dovoljno materijalnih dokaza.
„Toliki bedemi, dva objekta, keramika… već je to dovoljno da bi jedan lokalitet bio proglašen kulturnim dobrom“, rekao je on.
Petričević je aerosnimanjem lokaliteta ustanovio da se u okviru bedema gradine nalaze najmanje četiri objekta, od kojih je jedan najvjerovatnije spekula iz rimskog perioda. Doktorant na temi arheološkog predjela Luštice i Grblja gradinu datira u kasno bronzano doba, a nalaz bazira na ulomcima keramike koje je otkrio za ranije analize lokaliteta.
Iz Bokobrana su saopštili da najveća opasnost gradini Straišće prijeti od realizacije projekta koji je planiran kroz Državnu studiju lokacije sektor 34, koju potpisuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
„Projektom je predviđeno da upravo na korpusu bronzanodopske gradine bude izgrađen hotel, a u prostoru bafer zone lokaliteta već su ‘nikle‘ dvije od ukupno devet planiranih vila, gabaritima značajno izvan granica koje definiše ovaj plan“, navode iz Bokobrana.
Prema evidenciji Uprave za nekretnine, skoro cijeli rt Ograda je u vlasništvu države Crne Gore. Upućeni tvrde da su objekti koji su već izgrađeni na spornoj lokaciji vlasnišvo stranih državljana.
Petričević smatra da ono što je rađeno u neposrednoj blizini same gradine, degradira njeno bliže okruženje.
“Arheološki nalazi jesu nađeni unutar gabarita same gradine, ali nije isključeno da nisu postojali i u njenoj neposrednoj blizini”, kazao je on juče “Vijestima”, dodajući da je, uprkos nedavnom donošenju rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, sudbina lokaliteta i dalje upitna.
Iz Bokobrana podsjećaju da je gradina Straišće evidentirana i u okviru studije graditeljskog nasljeđa za potrebe Plana posebne namjene za obalno područje, sa čijom izradom MORT kasni nekoliko godina.
Gradina je jedinstvena i veoma važna za naučni rad
Do gradine Straišće se dolazi tamponiranim putem od plaže Mirišta, koji nastavlja ka samom vrhu brežuljka Ograda. Put pravi gotovo cijeli krug oko samog bedema gradine i na taj način, navode iz Bokobrana, devastira prirodnu morfologiju lokaliteta i njegov vizuelni identitet.
Iz Bokobrana navode da lokalitet jedinstevnim i za nauku izuzetno važnim čini upravo njegov položaj na veoma maloj nadmorskoj visini.
“Ime gradine ukazuje na višeslojnost arheološkog lokaliteta i navodi na zaključak da je ova u prošlosti izuzetno važna strateška lokacija korištena u osmatračko-odbrambene svrhe i tokom srednjeg vijeka”, navodi se na stranici bokobran.me.
Bokobran podnio više prijava zbog uništenja arheoloških lokacija
Inicijativa Bokobran je Upravi za zaštitu kulturnih dobara podnijela prijave devastacije arheološkog nasljeđa Boke Kotorske i za praistorijski tumul Gomilar, (Radovanići, Luštica, Herceg Novi).
Podnijeta je prijave i zbog ugrožavanja praistorijske gradine na lokaciji Kovačeva gomila, KO Gošići, Tivat (zahvat projekta Luštica Bay).
Bokobran je podnio i prijavu uništenja praistorijske nekropole pod tumulima, na lokaciji Krimovice, u Donjem Grblju.
Bonus video:
