Kanonski priznata crnogorska pravoslavna crkva možda će postojati u budućnosti, ali to svakako neće biti ona koja sebe danas naziva tako, i o tome će odlučivati Srpska pravoslavna crkva (SPC).
To je “Vijestima” kazala dugogodišnja novinarka beogradskog nedjeljnika “Vreme” Jelena Jorgačević Kisić, odgovarajući na pitanje da li se može očekivati da Vaseljenska patrijaršija, nakon prošlonedjeljnog priznanja Ohridske arhiepiskopije za kanonsku crkvu, povuče sličan potez i u Crnoj Gori.
Odluka Carigradske patrijaršije predstavlja još jedan potres u pravoslavnom svijetu, značajno blaži od onog iz 2018. godine, kad je vaseljenski patrijarh Vartolomej dao autokefalnost Pravoslavnoj crkvi Ukrajine.
Potezom Carigrada, međutim, nije definitivno riješeno crkveno sporenje u Sjevernoj Makedoniji (Ohridska arhiepiskopija nije dobila autokefalnost), koje traje od 1967. kad se Makedonska pravoslavna crkva (MPC) odvojila od SPC.
Od tada je bilo više pokušaja dviju strana da dođu do kompromisnog rješenja, a najbliže su bile 2002. kad je potpisan tzv. Niški sporazum, kojim je bila predviđena autonomija za eparhije u tadašnjoj Makedoniji, dok je poglavare MPC trebalo da potvrdi patrijarh srpski.
Međutim, iz MPC su kasnije sporazum označili kao nezavršeni nacrt koji ne važi, jer ga nije prihvatio njihov Sinod...
Priznanje Ohridske arhiepiskopije otvorilo je temu posljedica te odluke na crkveno pitanje u Crnoj Gori, koje je u neprekidnom fokusu javnosti od kraja 2019. godine, kad je predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, na partijskom Kongresu, najavio obnovu “istorijski neupitne crnogorske pravoslavne crkve”.
PRILIKE U SJEVERNOJ MAKEDONIJI I CRNOJ GORI NEUPOREDIVE
Očekivanje priznanja/obnove crkve i danas stiže s viših državnih adresa, a ne samo iz kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve (CPC).
Tako je, kako navodi u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova, šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić prekjuče u Berlinu, na sastanku sa kolegom iz Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem, “u zajedničkoj želji za skorom obnovom pravoslavne crkve Crne Gore, iskazao posebno priznanje za istrajnost koja je trajala od uspostavljanja Republike Sjeverne Makedonije u sastavu SFRJ”.
Jorgačević Kisić ocjenjuje da su crkvene prilike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori neuporedive.
Prije svega, u Sjevernoj Makedoniji je, objašnjava ona, kanonska jerarhija odlučila prije više decenija da proglasi autokefaliju i time izgubi vezu s ostalim lokalnim pravoslavnim crkvama.
”Sigurna sam da legalnoj jerarhiji, sveštenstvu i ogromnoj većini vjernika u Crnoj Gori to ne pada na pamet”, ističe sagovornica specijalizovana za crkvena pitanja.
Jorgačević Kisić navodi da je poglavar CPC (Mihailo) ekskomuniciran od Vaseljenskog patrijarha i raščinjen po kanonskoj krivici, te da su i neki od predstavnika CPC raščinjeni sveštenici.
”Drugim riječima, otvorena je mogućnost da će u nekom budućem trenutku postojati crnogorska pravoslavna crkva, ali to svakako neće biti ona koja sebe danas tako naziva, i o tome će odlučivati SPC”, naglašava ona.
Mitropolit CPC saopštio je nakon objave Fanara (Vaseljenske patrijaršije) da je njom “derogiran akt kralja Aleksandra kojim je priznata aneksija CPC”, i da je ona sad “oslobođena veza s Beogradom”.
”Očekujemo da sve pravoslavne crkve ponovo uspostave liturgijsko jedinstvo s našom Crkvom, i tako potvrde veze od iskona među našim sestrinskim crkvama”, istakao je Mihailo.
Patrijarh Vartolomej prije devet godina je, aludirajući na CPC, rekao da se neka lokalna crkva ne može tek tako proglasiti autokefalnom, te da crkva nije organizacija s nekoliko pristalica.
VARTOLOMEJ PORUČIO DA NEĆE MIJENJATI USTAV SPC
Na pitanje može li se očekivati da Carigrad ukine tomos (akt o autokefalnosti) iz 1922. kojim je SPC data jurisdikcija na teritoriji tadašnje Kraljevine Srba, Hrvatata i Slovenaca, kao što je prije četiri godine “oborio” akt iz 1686. kojim je Kijevska mitropolija stavljena pod nadležnost Moskve, Jorgačević Kisić odgovara podsjećanjem na intervju koji je je patrijarh Vartolomej dao “Politici” 2019. godine, a u kom je, između ostalog, rekao:
”SPC ima konkretne geografske granice. Kad se državna teritorija Srbije proširila, naša braća Srbi obratili su se Vaseljenskoj patrijaršiji i zatražili da se ove nove oblasti crkveno podvedu pod njihovu jurisdikciju. Vaseljenska patrijaršija je pozitivno odgovorila, i ove oblasti ustupila posebnim tomosom, što se nije dogodilo u slučaju Ruske crkve, koja je stupila na tlo Vaseljenske patrijaršije, ne dobivši za to neki kanonski ustupak. Prema tome, razlika u pogledu Ukrajine, kanonski i eklisiološki (crkveno), jeste u tome što je Rusija upala i okupirala Mitropoliju Kijeva, a da joj to nikada nije ustupljeno, dok Srbija sve što ima to joj pripada i kanonski i eklisiološki. To znači da Vaseljenska patrijaršija ne namjerava da izmijeni Ustav SPC, niti njene granice, ukoliko to ne prati sporazum i saradnja. Nikad Vaseljenska patrijaršija nije prekoračila granice drugih crkava, sem jedino ukoliko postoji odnosni zahtjev i veća crkvena potreba”.
Povezani članci
Carigrad je nakon odluke pozvao SPC da riješi administrativna pitanja sa Crkvom u Sjevernoj Makedoniji “kako nalažu kanoni i crkvena tradicija”, dok je Sinod MPC najavio da će se razgovori sa SPC nastaviti sve do regulisanja konačnog statusa crkve.
Razgovora je bilo i prije poteza Fanara, što je potvrdio episkop zvorničko-tuzlanski Fotije, koji je samo tri dana prije iznenađujuće objave izjavio da su predstavnici SPC i MPC imali sastanak u Nišu kome je prisustvovao i patrijarh Porfirije, dodavši da je to bio “dijalog ljubavi, vjere i nade”.
”I nadamo se, ako Bog da, da bi možda moglo biti da se desi - ali treba prvo svi da se molimo Bogu - da se Makedonska pravoslavna crkva, tj. Ohridska arhiepiskopija, na ovom Saboru, u maju sad u Beogradu, ponovo vrati kanonskom jedinstvu sa SPC, a time i kanonskom jedinstvu sa svim pomjesnim drugim pravoslavnim crkvama u vaseljeni. To je veliki podvig koji stoji pred nama...”, rekao je Fotije u besjedi povodom krsne slave opštine Lopare.
ODLUKA O MPC NA SABORU SPC
Međutim, SPC zvanično još ćuti o priznanju Ohridske arhiepiskopije. Očekuje se da sa stavom izađe nakon Svetog arhijerejskog sabora, koji je počeo juče.
Beogradski “Danas” objavio je u petak, pozivajući se na nezvanične izvore, da se makedonski slučaj nije pominjao ni u neformalnim razgovorima među vladikama koji su bili s patrijarhom Porfirijem protekle sedmice u Mileševi i Pljevljima, tokom njegove posjete eparihijama SPC.
Navodno je, prema informacijama tog lista, tek u Trebinju pao predlog da se do Sabora ćuti o spornoj temi.
Jorgačević Kisić kaže da je i prije neočekivanog gesta patrijarha Vartolomeja postojala snažna volja da se predugi raskol SPC i MPC zaliječi.
Podsjećajući na pokušaje da se dođe do rješenja, ona navodi da su se predstavnici SPC i MPC susretali više puta, čak i tokom sedamdesetih, pa i devedesetih godina.
Napominje da je 2002. takoreći već sve bilo već dogovoreno, ali da su se onda, usljed političkih pritisaka, predstavnici MPC povukli.
”Vjerujem da bi dvije strane mogle da se usaglase oko budućeg statusa Crkve u Sjevernoj Makedoniji. Nije iznenađujuće da SPC čeka da se oglasi tek nakon saborskog razmatranja tog pitanja, jer je riječ o veoma osjetljivoj situaciji. Jedna mogućnost jeste da SPC, kao majka Crkva, da autokefaliju, i u tom će slučaju svi pravoslavni to prihvatiti”, ističe Jorgačević Kisić.
Dok SPC ćuti, priznanje makedonske Crkve osudili su iz Moskve i Sofije.
Iz Ruske pravoslavne crkve (RPC) ocijenili su da se Carigrad “grubo i politički motivisano” umiješao u jurisdikciju SPC, dok je arhijerej Bugarske pravoslavne crkve, mitropolit lovčanski Gavrilo, naveo da je odluka Fanara razlog za produbljivanje raskola u pravoslavnom svijetu.
Iz RPC su, podsjeća Jorgačević Kisić, kazali i da će prvo uzeti u obzir pristup tom problemu SPC, kojoj i dalje priznaju isključiva kanonska prava u Severnoj Makedoniji.
Upitana hoće li se razdor između Carigrada i Moskve koji je krenuo davanjem tomosa Kijevu proširiti, sagovornica odgovara da sukob dviju koncepcija, dviju vizija pravoslavlja, postoji i da se u posljednje vrijeme produbljuje.
”Svepravoslavni Sabor na Kritu pokazao je da jedinstvo svih pravoslavnih stoji pred mnoštvom, kako se to modernim rečnikom kaže, izazova. Davanje autokefalnosti Pravoslavnoj crkvi Ukrajine je tu situaciju ogolilo, odnosno, čini mi se - a što sam već i napisala - da nekadašnje pukotine, koje su se na tom Saboru projavile, danas izgledaju poput provalija. Radi se tu i o geopolitičkim interesima, ali i različitim viđenjima u vezi sa pitanjima dijaspore, primata, pa često i stereotipnim pogledima jednih na druge. S tim što bi, da ponovim, ovo što se desilo sa MPC moglo, ali ne mora, nužno da se ispostavi kao još jedna tačka spoticanja, odnosno razdora”, zaključuje Jorgačević Kisić za “Vijesti”.
Uručivanje tomosa Skoplju nije gotova stvar
Jorgačević Kisić objašanjava da odlukom Vaseljenske patrijaršije, Ohridska arhiepiskopija, kako je sad nazvana, više nije u raskolu, odnosno nije u raskolu s onim dijelom pravoslavnih koji uvažavaju odluku patrijarha Vartolomeja.
Odluka, kaže, dalje podrazumijeva da administrativna pitanja treba da budu riješena između SPC i Crkve u Sjevernoj Makedoniji, da ime crkve ne smije da sadrži riječ “Makedonija” niti bilo koju izvedenicu od te riječi, dok jurisdikcija Crkve obuhvata teritoriju Sjeverne Makedonije.
”To znači ‘odricanje’ makedonske crkve od sadašnjeg imena i dijaspore. Kao što je već poznato, Sinod MPC - OA (kako su sebe sad nazivali) izrazio je duboku zahvalnost zbog odluke Vaseljenskog patrijarha, dodavši da će se razgovori sa SPC nastaviti. U istom saopštenju Sinoda kaže se, na dva mjesta, da oni čekaju rješavanje svog konačnog statusa, odnosno dobijanje autokefalnosti”, navodi sagovornica.
Na pitanje da li u dogledno vrijeme treba očekivati davanje tomosa Crkvi u Sjevernoj Makedoniji, ona odgovara da iako pomenuta odluka jeste izvjestan korak ka tome, ona svakako ne bi smjela na taj način da bude, a i nije, gotova stvar.
”Ona svakako ubrzava razrješenje, kakvo god da ono bude, i postavlja ga u određene okvire. Sad se čeka odluka SPC, odnosno način na koji će se ona postaviti”.
Iz Vlade ćute o Krivokapićevom istupu
Iz Vlade Crne Gore “Vijestima” nisu odgovorili na pitanja da li je “želja za skorom obnovom pravoslavne crkve Crne Gore”, o kojoj je, kako piše u saopštenju MVP-a, Krivokapić govorio na sastanku sa Osmanijem, zvaničan stav Vlade, ako jeste, šta se pod tim podrazumijeva, te ako nije, kako će reagovati na Krivokapićev istup.
Bonus video:
