Mladi se više doživljavaju kao dekor, nego kao veliki društveni potencijal, a donosioci odluka treba da kreiraju ambijent u kojem će mladi imati priliku da iskoriste svoj kapacitet za lični i profesionalni razvoj i time doprinesu razvoju zajednice iz koje potiču.
To je poručila izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević u uvodnom dijelu regionalne konferencije „Mladi u regionu Zapadnog Balkana - (samo)isključeni“, koju CGO organizuje u saradnji sa TACSO kancelarijom za Zapadni Balkan i Tursku uz podršku Evropske unije, kao dio doprinosa obilježavanja Evropske godine mladih.
Uljarević smatra da tema o mladima nije dovoljno zastupljena u društvima regiona, koja su u trajućoj političkoj i krizi vrijednosti.
„Upravo način na koji se odnosimo prema mladima, kako ih oblikujemo, ukazuje kakav karakter društvene zajednice želimo. Po mom sudu, odgovornost je na donosiocima odluka da kreiraju ambijent u kojem će mladi imati priliku da iskoriste svoj potencijal za lični i profesionalni razvoj, a samim tim i da doprinesu razvoju zajednice iz koje potiču“, rekla je Uljarević, navodi se u saopštenju.
Ona je predložila novoj Vladi i formiranje baze podataka koja bi dala pouzdane podatke o odlivu mladih ljudi iz Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Raško Konjević, ocijenio je da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno kad su u pitanju mladi.
„Dostupni podaci, dominantno iz izvora koji nisu Vladini, ali se radi o relevantnim istraživanjima, ukazuju da preko 50 odsto mladih ima ambiciju da napusti Crnu Goru i da svoju karijeru gradi van granica države. Ta činjenica mora da upali sva crvena svijetla u institucijama koje su zadužene da se bave mladima, jer društvo koje preko 50 odsto mladih želi da napusti jeste društvo u problemu“, istakao je Konjević.
Poručio je da će kroz Ministarstvo sporta i mladih biti afirmisano nekoliko strateških dokumenata koji se tiču mladih, a čiji je cilj, kako je pojasnio, da se kroz implementaciju tih akata, promijeni ambijent koji je danas prisutan.
„To je početna tačka za ovu Vladu, da kroz njen ukupni rad, posebno kroz rad Ministarstva sporta i mladih, promijeni poruke i odnos prema participaciji mladih. Ako nastavimo ovakvih trendom, bojim se da ovo društvo troši svoj najkvalitetniji resurs, a to su mladi i njihova znanja koja mogu da pruže u svom društvu i državi“, rekao je Konjević naglašavajući i značaj civilnog sektora koji ostaje dosljedan u zagovaranju principa i vrijednosti nezavisno od toga ko čini vlast.
Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Yngve Engstroem, objasnio je da je EU ovu godinu posvetila mladima, označivši je Evropskom godinom mladih, kao priznanje izazovima sa kojima su se mladi suočavali tokom pandemije.
„Ovo će biti godina u kojoj ćemo uvažavati mlade, pružati podršku i njegovati saradnju sa njima. Ovo je godina posvećena osnaživanju onih koji su toliko toga žrtvovali za dobrobit drugih. Želimo da mladi budu u centru svih politika EU, i kao dio socijalnih, digitalnih ili klimatskih integracija. Zato će ova godina uključiti niz događaja u cilju promovisanja učešća mladih u procesima donošenja odluka u kampanjama podizanja svijesti o potrebi inkluzivnije, zelenije, digitalne EU“, naveo je Engstroem.
On je poručio i da žele da dopru do svih mladih, naročito onih koji su, kako je kazao, isključeni, kao što su mladi s invaliditetom, manjinske grupe i mladi u ruralnim oblastima.
„2022. godina posvećena je svim mladim ljudima u EU. Ova godina će donijeti nove mogućnosti, nove veze, nova prijateljstva. Ovo je godina u kojoj će se glas mladih čuti“, istakao je Engstroem.
Generalni sekretar Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), Albert Hani, smatra da odnos prema mladima mora uključiti kulturu i elemente slušanja.
„Kada slušamo mlade, tada možemo doći do rješenja koje je dugoročnije i održivije, a to je nešto što je korisno za njih. Ako stvaramo robove, ljude koji samo puko slušaju naređenja, nećemo doći do društva koje je podložno promjenama“, rekao je Hani.
Poručio je da zajedno sa mladima moramo da radimo na ostvarenju njihovih snova, „jer ako ne radimo sa njima, nećemo ostvariti kvalitativne promjene“.
„Treba da kreiramo dobre uslove u našem društvu kako bismo zadržali mlade i da imamo u vidu da 65 odsto mladih u regionu žele da budu aktivni u društvu i voljni su da doprinesu društvu. Međutim, oni moraju dobiti i priliku“, rekao je Hani.
Vođa tima EU TACSO 3, Ričard Alen, smatra da je malo važnijih pitanja od budućnosti mladih.
„Spajanje ljudi je važno za iznalaženje rješenja. Svi se suočavamo sa problemima, ali iznalaženje rješenja je mnogo teži zadatak. To se jedino može riješiti kroz saradnju sa drugima, razmjenu iskustava, uspješnih priča koje vode promjenama“, zaključio je Alen.
Bonus video:
