Način na koji se formira Komisija za polaganje ispita provjere znanja stečajnih upravnika, kao i neprecizni kriterijumi za izbor članova tog tijela, ostavljaju prostor za arbitrarno i proizvoljno odlučivanje, kao pogodno tle za razne vrste zloupotreba, uslovljavaju pojavu trgovine uticajem, što “baca sjenku” na izbor stečajnih upravnika.
To stoji u mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) na Pravilnik o programu i načinu polaganja ispita provjere znanja stečajnog upravnika.
Agencija je, kako su ranije odgovorili za “Vijesti”, 22. marta, na osnovu člana 54 Zakona o sprečavanju korupcije, pokrenula “postupak utvrđivanja postojanja ugrožavanja javnog interesa od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, zbog mogućeg netransparentnog postupka prilikom formiranja Komisije za polaganje ispita provjere znanja stečajnog upravnika”.
To su učinili nakon što je Komisija obrazovana i objavljeni datumi polaganja ispita za stečajnog upravnika.
Iz tadašnjeg resora pravde, ljudskih i manjinskih prava pravde odgovorili su da taj postupak doživljavaju “kao prekoračenje ovlašćenja ASK i nezakonito vršenje privatnih pritisaka pojedinaca i grupa na ovo Ministarstvo preko službenika i direktora Agencije”.
Agencija je, stoji u mišljenju, analizirala člana 25 d i 25 dž Zakona o stečaju, ali i Pravilnik.
”Analizom člana 25 d i 25 dž Zakona o stečaju, kao i Pravilnika o programu i načinu polaganja ispita provjere znanja stečajnog upravnika, koji se odnosi na uslove na osnovu kojih se rješenjem obrazuje Komisija, uočava se da isti ne sadrže jasne kriterijume za izbor članova, kako nije precizirano na osnovu kojih kriterijuma će se cijeniti lica koja su ‘istaknuti stručnjaci iz oblasti privrednog i stečajnog prava i menadžmenta..., te nedostatak istih ‘baca sjenku’ na izbor stečajnih upravnika, kao organa stečajnog postupka i zastupa stečajnog dužnika...”, stoji u mišljenju koje potpisuje direktorica Jelena Perović.
Agencija ocjenjuje da je u Pravilniku “neophodno dodatno precizirati kriterijume za izbor članova Komisije na način na koji se uklanja svaka arbitrarnost i proizvoljnost u tumačenju i primjeni propisa, odnosno uklanja neizvjesnost učesnika u postupku u pogledu krajnjeg efekta odredaba koje se na njih neposredno primjenjuju”.
”Dodatno, posebno je značajno značajno preduzeti mjere koje su potrebne da se poveća transparetnost javne uprave, uključujući njenu organizaciju, funkcionisanje i način odlučivanja...Agencija je i mišljenja da bi trebalo predvidjeti svojevrsnu antikorupcijsku klauzulu ili mjeru za upravljanje sukobom interesa, kako bi se u najvećoj mjeri preventivno djelovalo na situacije u kojima bi privatni interes mogao biti u sukobu da dužnostima koje im predmetni zakon utvrđuje. Iako sukob interesa sam po sebi ne predstavlja korupciju, ako se ne tretira na odgovarajući način, može dovesti do zloupotrebe službenog položaja, odnosno pojave korupcije, a samim tim i do urušavanja integriteta javne uprave”, zaključuje se u mišljenju.
Od 222 stečajna upravnika sa ranijeg spiska Ministarstva, gotovo polovina nije se prijavila za ispit u datim rokovima.
Među onima koji nijesu izašli ili nijesu položili ispit su i tri stečajna upravnika koja su nedavno, po nalogu po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, uhapšena zajedno sa predsjednikom privrednog suda Blažom Jovanićem. Radi se o Saši Zejaku, Ranku Radinoviću i Sanji Lješković.
Nekadašnji stečajni upravnici, sumnjiče se da su kao članovi kriminalne organizacije koju je, prema tvrdnjama SDT, formirao Jovanić, odugovlačili stečajne postupke u cilju prouzorkovanja što većih troškova.
Zejak i Radinović nijesu polagali ispit, dok ga je Lješković pala.
Bonus video:
