Potrebni su širi i sistematičniji napori kako bi Crna Gora bila društvo medijske pismenosti, jer samo građanin koji kritički i sadržajno „čita“ tradicionalne i nove digitalne i društvene medije može da donosi samostalno odluke, što je osnov za jačanje otvorenog i progresivnog društva.
To je saopšteno na završnoj konferenciji Mladi i medijska pismenost, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u okviru projekta „Medijskom pismenošću do razvoja talenata srednjoškolaca – SMART!“, a koji se sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, uz osvrt na rezultate projekta, naglasila je značaj medijske pismenosti kao potrebe i usmjerenja u odnosu na sadržaje u medijima i na socijalnim mrežama, ali i činjenicu da relevantna međunarodna istraživanja Crnu Goru pozicioniraju na dno ljestvice država u kojima je mjerenje medijske pismenosti urađeno.
“Nizak indeks medijske pismenosti, nedostatak strategije u toj oblasti, pad interesovanja za pohađanja nastave, samo su neki od izazova koji zahtijevaju institucionalni odgovor kroz dodatni napor nadležnih organa i akademskih ustanova, ali i angažman međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i učeničkih udruženja kako bi se afirmisala medijska pismenost“, navela je Uljarević, navodi se u saopštenju Pr Centra.
Ona je naglasila da se CGO zalaže za široko upoznavanje javnosti sa ulogom medija i vrijednosnim okvirom koji mediji stvaraju u odnosu na onaj koji bi bilo poželjno da stvaraju. „U tom kontekstu, moramo svi insistirati ne činjenično zasnovanom izvještavanju, poštovanju Kodeksa novinara, kao i na suzbijanju prostora za senzacionalizam u medijima i uticaje oglašivača. Mi smo društvo koje se teško i sporo demokratizira i evropeizira, i mediji u tome mogu biti podržavajući ukoliko javni interes stave visoko, ali i donijeti novo breme ako se opredijele da, zarad različitih interesa, budu kanali za širenje spinova, dezinformacija i/ili lažnih vijesti“, kazala je ona.
“U Crnoj Gori djeluje niz portala kroz koje se intenzivno šire lažne vijesti i pokušavaju diskreditovati neistomišljenici, a neki od njih nisu ni registrovani shodno crnogorskom zakonskom okviru. Takvi pristupi medija da manipulativno utiču na javno mnjenje ne smiju biti alibi za generalizacije i diskvalifikaciju onih medija i novinara koji svoj posao rade profesionalno i etički, niti da se loši primjeri koriste za ograničenja slobode izražavanja”, jasna je Uljarević.
Zaključila je da “samo građanin koji kritički i sadržajno „čita“ tradicionalne i nove digitalne i društvene medije može da donosi samostalno odluke, a što je osnov za jačanje otvorenog i progresivnog društva”.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, Zejnel Klimenta, istakao je da su projekti ovog karaktera neophodni imajući u vidu probleme sa kojima se suočavaju mladi, ali i druge društvene grupe.
“Jako je važno da i oni koji nisu direktno vezani za ovaj projekat budu uključeni u ove napore, jer svi mogu dati određeni doprinos da se ovom pitanju pristupi sistematski, da se ono dovede u jedan kontekst da svako naše dijete bude medijski pismeno, da može da razlikuje ono što vrijedi od onoga što ne vrijedi u gomili informacija sa kojima smo svi danas zatrpani”, istakao je Klimenta.
Klimenta je poručio da je Ministarstvo prosvjete spremno da pruži doprinos i da učestvuje u svakom projektu koji se odnosi na teme koje mogu poboljšati funkcionisanje obrazovnog sistema i okruženje za razvoj mladih u društvu.
“Mislim da je neophodno ovo pitanje uvesti u obrazovni sistem u obliku školskog predmeta, gdje bi učenici imali priliku da se na sistematičan način upoznaju sa tim temama. Na taj način se mogu naučiti, još u ranoj mladosti, da se nose sa ovim problemom, a i sami će kasnije biti nosioci ovakvih projekata, kako bi se unaprijedio ambijent u cijelom društvu, a naročito u obrazovanju i komunikaciji uopšte”, poruka je Klimenta.
U okviru panela „Šta čitaju, gledaju i slušaju mladi u Crnoj Gori? Kako unaprijediti medijsku pismenost mladih?“, članica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Aleksandra Vuković kazala je da je u razgovoru sa aktuelnim ministrom prosvjete istakla potrebu uspostavljanja kvalitativnog pristupa.
„Ako u prosvjeti ne uradimo ono najbolje, ako tu ne zavlada meritokratija, ako najbolji, najobrazovaniji ne budu kreirali predmet Medijska pismenost i ne budu ga predavali, imaćemo odnos prema medijskoj etici koji nije adekvatan. Ako ne probudimo Homo ludensa i Homo demensa u mladima, ako ne probudimo našu stvaralačku aktivnost, ako im ne dozvolimo da budu ono što mladost treba da bude, ako ne podstaknemo lucidnost u njima, imaćemo odsustvo kritički nastrojenog mladog čovjeka“, ocijenila je Vuković.
Rekla je da ne može da optuži mlade da ne čitaju, zato što je trenutno takva medijska kultura, digitalno društvo u kojem su, kako je navela, pritisnuti brojnim informacijama koje su im brze, interesantne, više nego one koje dobijaju kao sadržaj u školi.
„Iznenađujuće me kako je moguće da se desi da neko dođe na prvu godinu studija, da završi gimnaziju a nije pročitao Hamleta. Pitam se kakva je onda supervizija nastavnog kadra... Kako smo dopustili da učenik izađe iz škole, a da nije pročitao Hamleta?“, zapitala se Vuković.
Ona je najavila da će u najskorijem roku inicirati i sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport koja će tematski biti posvećena medijskoj pismenosti, a kako bi se dao podstrek sistemskom sagledavanju ovog pitanje.
Rukovoditeljka Službe za odnose sa javnošću i opšte poslove u Agenciji za elektronske medije (AEM) Elvira Salagić Ceković istakla je da se ne može govoriti o tome da li su mediji dobri ili loši, već o načinu na na koji ih koristimo.
Podsjetila je na istraživanje AEM-a o navikama korišćenja medija kod djece, koje je pokazalo da djeca sve manje gledaju televiziju, navodeći da sadržaje više traže na online.
„To ukazuje da je potrebno angažovanje medija da dođemo do naše djece, da kreiramo sadržaje koji su njima atraktivni kako bismo mogli da na njih pozitivno utičemo. S druge strane, ovo opominje i na veliku ulogu države, kao i roditelja, nastavnika i cijelog društva“, rekla je Salagić Ceković.
Ona je mišljenja da je trenutno zastupljena nova generacija „Zumera“, koji rastu uz tehničke inovacije, tehnički su potkovani, ali da nemaju razvijenu kritičku svijest.
Profesorica književnosti i medijske pismenosti Svetlana Jovetić Koprivica smatra da generacijski jaz gotovo da više ne postoji.
„Generacijski jaz se polako topi. Zbog toga đaci vole Medijsku pismenost, jer je to ono što je živo, što je tekuće i zanimljivo. Tačno je da nove generacije ne njeguju više jednako interesovanje prema tradicionalnim medijima, kao i da su društvene mreže veći rizik za nas „iz onog vijeka“. S druge strane, važno je dati im alate, ohbrabriti ih i ne sumnjati da će oni moći i znati da ih koriste“, rekla je Jovetić Koprivica, ocjenjujući da medijska pismenost treba da bude obavezan sadržaj u školama.
Predstavnik NVO Juventas, Mićan Andrijašević, ocijenio je da je medijsku pismenost moguće unaprijediti kroz teme i načine na koje se adresiraju mladi.
„Kada su u pitanju teme, moramo svim mladima obezbijediti znanje o osnovama medijske pismenosti, ulozi medija, vrsti medija, kako da ih kritički promišljamo i rasuđujemo, da ih naučimo da mediji kreiraju sadržaje iz stvarnosti, da publika tumači značenje. To je ono čemu treba da težimo“, naveo je Andrijašević.
Prema njegovim riječima, fokus treba da bude na društvenim mreže, jer su one mladima najbliže i najznačajnije. „Kroz društvene mreže treba da pričamo o društvenim mrežama ili da kroz primjere društvenih mreža govorimo o nekim drugim stvarima“, rekao je Andrijašević.
On smatra da je medijsku pismenost potrebno unaprijeđivati i kroz formalno obrazovanje, navodeći da srednje stručne škole ne smiju da budu izopštene iz toga, kao i da treba razmišljati da predmet Medijska pismenost bude uveden i u osnovne škole.
Direktorka Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić, smatra da je odnos mladih i medija konfuzan, navodeći da tu postoji veliki nesporazum.
„Za to, veliku odgovornost imamo mi – i kreatori politika, medijskih sadržaja, civilni sektor. Ako uzmemo u obzir da su to budući donosioci odluka, ljudi koji žele da se uključe i da doprinose zajednici, u velikom smo problemu, jer ne znamo kakve su njihove navike – šta slušaju, gledaju, čitaju, gdje provode vrijeme. Veliki je problem što ne poznajemo navike mladih kad su u pitanju mediji“, rekla je Nikolić.
Ukazala je na ono što je poznato, a to je da su za mlade tradicionalni mediji napuštena kategorija, navodeći da dominantno provode vrijeme na društvenim mrežama. „To znači da provode vrijeme na sadržajima koje im neko servira. To je ogromni problem“, smatra Nikolić, ocjenjujući da nedostaje istraživanje o potrebama mladih, kako bismo mogli da ih razumijemo.
Ona smatra da medijska pismenost, kroz sistem obrazovanja, nije dovoljna.
„Nama trebaju medijski pismeni korisnici i proizvođači sadržaja. Kad mislim da proizvođače sadržaja, tu prvenstveno mislim na političare. Ako nemamo medijski pismene političare, ne možemo imati medijski pismeno društvo, jer oni su ti koji imaju ogroman uticaj“, istakla je Nikolić.
Tokom diskusije, koja je okupila oko 60 učesnika, akcentovan je značaj temeljno obrazovanih ljude, koji mogu biti kritički nastrojeni i analitični, kao i da je mlade potrebno uputiti na ono što su vrijednosti.
Srednjoškolci, koji su učestvovali u projektu, istakli su da su udžbenici iz kojih uče zastarjeli i da ne prate aktuelne trendove kad su u pitanju tehnologije, te da ih je potrebno učiniti savremenima.
Bonus video:
