Smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji nije dalo vidljive rezultate, a nije postojao ni registar službenika koji se finansiraju od novca građana.
To je u intervjuu za “Vijesti” kazao ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Prema njegovim riječima, na kraju januara, u administraciji, i na lokalnom i na državnom nivou, bilo je zaposleno nešto preko 50.000 službenika.
Dukaj kaže da je slobodan pristup informacijama nezamjenljiv instrument za vršenje kontrole nad radom organa vlasti i uslov za kvalitetno i efikasno uživanje drugih ljudskih prava i sloboda i obećava da će uskoro predložiti Vladi da ponovo utvrdi Predlog zakona koji bi na bolji način regulisao ovu oblast.
Ministar još ocjenjuje da Crna Gora u proteklom periodu nije ulagala u digitalizaciju, te da je najveći izazov nedovoljno dobro razvijena infrastruktura, normativni okvir koji ne promoviše u potpunosti korišćenje digitalnog potpisa, elektronskog pečata i smanjenje korišćenja papira, ali i nepostojanje jedinstvenih digitalnih standarda na nivou Crne Gore za razvoj elektronskih servisa.
Imate li procjenu koliki je višak zaposlenih u državnoj administraciji, u kojim institucijama je najveći višak? Šta su Vaši predlozi da se racionalizuje javna uprava, što je zahtjev i međunarodnih adresa?
Pored svih napora, sprovedenih u prethodnom periodu, smanjenje broja zaposlenih nije dalo vidljive rezultate, posebno na centralnom nivou. Nije postojala jedinstvena evidencija registra o broju zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore, niti sistem za centralizovani obračun zarada. Strategijom reforme javne uprave (RJU) 2022-2026. date su polazne osnove, tj. podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi, razvrstani po institucijama i utvrđene instrukcije za vođenje evidencije o broju zaposlenih, a za potrebe implementacije pomenute Strategije. Podaci o broju zaposlenih su takođe dati i za lokalne samouprave.
Prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja, na kraju januara 2022. godine ukupan broj zaposlenih na centralnom nivou je iznosio 43.727 (u 459 institucije), dok je na lokalnom nivou, broj zaposlenih iznosio 6.775 službenika (u 79 institucije). Prvi put, evidencija o broju zaposlenih uključuje i javne ustanove, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, čime se stvara osnov za praćenje promjena u broju zaposlenih na dubljem nivou u strukturi javne uprave.
Ova Strategija je okvir za naredni petogodišnji period koji će biti platforma za izgradnju odgovorne, efikasne i transparentne javne uprave, okrenute potrebama građana, kreiranju novih usluga za građane i za dalju digitalizaciju javne uprave.
Šta će biti revidirano u vezi sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i da li će to odugovlačiti izmjene Zakona, budući da je više nevladinih organizacija još u decembru 2020. godine predalo amandmane i da su urgirali da se mijenjaju loša rješenja koja su i dalje na snazi?
Slobodan pristup informacijama je nezamjenljiv instrument za vršenje kontrole nad radom organa vlasti i uslov za kvalitetno i efikasno uživanje drugih ljudskih prava i sloboda. Ministarstvo javne uprave posvećeno je saradnji s nevladinim organizacijama jer u njima vidi partnere u procesu donošenja odluka. One svojim konstruktivnim predlozima daju doprinos u nalaženju najboljih zakonskih rješenja i otklanjanju izazova u primjeni zakona.
Kao što je poznato, proces pripreme ovog zakona traje već duži vremenski period. Te pripreme je pratio široki konsultativni proces u okviru kojeg je održano niz međuresornih sastanaka, te sastanaka s partnerima iz NVO sektora, medija i drugim zainteresovanim stranama, uz stalnu komunikaciju s Evropskom komisijom/Sigma i Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kako bi se došlo do najboljih zakonskih rješenja koja će sistemski doprinijeti većoj otvorenosti Vlade i organa vlasti.
Prethodna Vlada Crne Gore je na sjednici od 29. decembra 2021. godine utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali je on nakon formiranja nove Vlade vraćen iz skupštinske procedure. Trenutno, Ministarstvo javne uprave još jednom razmatra odredbe ovog zakona i uskoro će predložiti Vladi da ponovo utvrdi Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama nakon čega će biti upućen u skupštinsku proceduru.
Ostajem uvjeren da ćemo vrlo brzo, kroz nova zakonska rješenja i druge zajedničke aktivnosti, uspjeti da stvorimo ambijent u kome će svaki građanin, nevladina organizacija i medij, biti u prilici da efikasnije i djelotvornije ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama u organima vlasti.
Da li ćete nastaviti da primjenjujete Strategiju za reformu javne uprave koja je usvojena krajem 2021. godine? Da li će biti uređeno i kako zapošljavanje u agencijama i javnim ustanovama, te da li će biti ukinuta direkciona ovlašćenja prilikom zapošljavanja u javnoj upravi?
Ministarstvo javne uprave će svakako nastaviti da prati implementaciju Strategije reforme javne uprave, kako bi u koordinaciji s nadležnim organima, doprinijelo ostvarivanju zacrtanih strateških ciljeva. Pitanje zapošljavanja u državnim organima i unapređenje vođenja kadrovske politike prepoznato je kao izazov, i na unapređivanju demokratskog društvenog ambijenta u ovoj oblasti istrajno ćemo raditi.
U saradnji s resornim Ministarstvom rada i socijalnog staranja u čijoj nadležnosti je Zakon o radu, koji se primjenjuje, tražićemo mehanizme koji će omogućiti da vodimo odgovornu politiku zapošljavanja u agencijama i ustanovama, kroz svrsishodno planiranje i praćenje ostvarenih rezultata i tako doprinositi jačanju odgovornosti rukovodilaca.
Implementacija Akcionog plana koji prati Strategiju reforme javne uprave za period 2022-2024, uključuje brojne nosioce aktivnosti. Usljed organizacionih i kadrovskih izmjena, kao posljedica reorganizacije organa uprave nakon formiranja 43. Vlade prepoznajemo izazove. U tom pravcu je neophodna intersektorska koordinacija i snažna politčka podrška ovako značajnom procesu reforme.
Na koji način vidite dalju digitalizaciju javne uprave - i kad su interni procesi i komunikacija u pitanju, ali i kad su u pitanju usluge prema građanima i privredi? Tokom proteklih godina, u izvještajima, kao jedan od problema za napredak, navodi se nespremnost zaposlenih u javnoj upravi da se prilagode i prihvate promjene. Na koji način ćete to prevazići?
Digitalizacija u Crnoj Gori je oblast koja treba što prije da se unaprijedi. Dostignuća naprednih zemalja, pa i zemalja iz okruženja, su daleko ispred Crne Gore. U ovom trenutku, javna uprava nije odgovarajući servis građana i privrede, pa ima prostora za ambiciozne težnje koje ćemo posvećeno realizovati. Zatečenim stanjem u javnoj upravi nijesmo zadovoljni. Ova 43. Vlada će u preostalom dijelu mandata uložiti napor da unaprijedi digitalizaciju javne uprave, što predstavlja važan dio procesa reforme javne uprave i jedan od tri ključna uslova u procesu proširenja Evropske unije.
Naš cilj je izgradnja jednostavnih, brzih i boljih javnih usluga za građane i privredu, i obezbjeđivanje svih neophodnih platformi koje omogućavaju drugim organima državne uprave da razviju svoje elektronske usluge dostupne svim građanima, ali i da osnažimo, edukujemo javne službenike i omogućimo im moderan način rada.
Crna Gora u proteklom periodu nije ulagala u digitalizaciju i najveći izazov s kojim smo se suočili je nedovoljno dobro razvijena infrastruktura, normativni okvir koji ne promoviše u potpunosti korišćenje digitalnog potpisa, elektronskog pečata i smanjenje korišćenja papira, ali i nepostojanje jedinstvenih digitalnih standarda na nivou Crne Gore za razvoj elektronskih servisa.
Crna Gora ne može biti konkuretna u 21. vijeku, ni na jednom nivou, ako ne bude imala digitalizovane procese i servise, koje će građani i privrednici znati uspješno da koriste.
Svjesni smo da je proces digitalizacije, odnosno njene potpune implementacije, izazovan. Ponekad se govori o nespremnosti građana da se adaptiraju digitalnom svijetu, a uočava se i nespremnost same javne uprave za promjene koje su neminovne. U aktuelnim strateškim dokumentima predviđeni su pravci djelovanja u cilju prevazilaženja prepreka. Predviđa se rad na jačanju vještina javnih službenika kroz organizovanje niza obuka, kako onih koje su usmjerene na savladavanje osnovnih digitalnih vještina, tako i specijalizovanih obuka i treninga u vezi s digitalnim upravljanjem i upravljanjem promjenama.
Daćemo napore da opravdamo očekivanja građana i privrede.
Da li imate elektronsku ličnu kartu, te da li je koristite i za koje usluge?
Posjedujem elektronsku ličnu kartu koju koristim u svrhe zdravstvenih usluga...
Bonus video:
