Đurović: Neophodna sistemska podrška javnim i komercijalnim emiterima i unapređenje kvaliteta Savjeta AEM

Đurović je podsjetio da je AEM od 2015. do 2018. godine izrekla 39 mjera Pink M televiziji, umjesto da privremeno a zatim trajno oduzme odobrenje za emitovanje

10342 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Ana Komatina
Foto: Ana Komatina

Članovi 43, 44, 59 i 104 Zakona o elektronskim medijima se godinama ne primjenjuju, a posljedica toga je urušavanje tržišta, što će proizvesti mnoge druge probleme.

To je danas, na konferenciji "Položaj elektronskih medija u Crnoj Gori", kazao direktor Media centra Goran Đurović.

On je rekao da je preporuka te nevladine organizacije da je neophodno da se zakon primjenjuje prema svima na isti način, ne bi li Agencija za elektronske medije (AEM) natjerala emitere da rade svoj posao.

Podsjetio je na važnost usvajanja prve Medijske strategije, da bi se stvorio bolji ambijent, ali i na stvaranje obaveze AEM da se radi više istrazivanja kako bi jedan od ključnih faktora za dodjelu novca iz Fonda za medijski pluralizam bilo povjerenje gledalaoca, slušaoca i čitaoca. Đurović je istakao da je neophodna i sistemska podrška javnim i komercijalnim emiterima, te unapređenje kvaliteta Savjeta AEM...

Predstavljajući analizu primjene zakonskih odredbi u oblasti elektronskih medija i rada AEM, Đurović je kazao da tržište elektronskih medija nije fer jer postoje velika dugovanja komercijalnih medija koji ne plaćaju naknadu za emitovanje..

"Situacija je dodatno komplikovana jer je AEM potpisala protokole za reprogram", istakao je on i dodao da ta loša praksa traje od 2014. godine. Naglasio je da je budžet za posljednje tri godine uskraćen za 215.000 zbog odlaska u stečaj emitera, te da će vjerovatno još 60.000 eura biti izgubljeno jer emiteri nijesu plaćali naknadu, a AEM nije preduzela ništa, niti oduzela odobrenje za emitovanje.

Đurović je rekao da AEM nije u 2020. i 2021. godini koristila zakonska ovlašćenja i privremeno ili trajno oduzela odobrenje za emitovanje zbog kršenja zakona u vezi sa nepridržavanjem odobrenja za emitovanje.

"Primjena Zakona u 2021. godini bila je bolja pa su mjere upozorenja izrečena protiv skoro svih emitera sa nacionalnom i regionalnom pokrivenošću kao i prema lokalnim javnim emiterima", kazao je on.

Đurović je podsjetio da je AEM od 2015. do 2018. godine izrekla 39 mjera Pink M televiziji, umjesto da privremeno a zatim trajno oduzme odobrenje za emitovanje.

U 2020. godni izrečeno je pet upozorenja zbog kršenja programskih standarda propisanih Pravilnikom o programskim standardima u elektronskim medijima, a podnijeto je 29 prigovora, dok je lani AEM izrekla dva upozorenja, a četiri prigovora odbila.

Vuković: Emiteri suočeni sa ograničenjima, finansijska situacija diktira proizvodnju

Direktor AEM Goran Vuković ocijenio je da je neophodno uskladiti medijske zakone kako bi dobili sveobuhvatan medijski okvir...

Rekao je da nisu zadovoljni koliko emiteri ulažu u sopstvenu produkciju, pojasnivši da postoje objektivni razlozi za to iako ih ne aboliraju...

"Situacija u medijima prati društvenu situaciju, pogotovo finansijsku... Emiteri su suočeni sa ograničenjima i finansijska situacija diktira proizvodnju i nivo sopstvene produkcije", kazao je on.

Vuković je rekao da je AEM u prilikama kada su drastično urušavane obaveze iz licence reagovali.

"AEM će posebnu pažnju posveziti lokalnim javnim servisima. Uloga Fonda za medijski pluralizam je takva da oni treba da se osnaže", istakao je on.

Informativa relativno ozbiljna, tabloidni pristup na portalima

Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović ocijenio je da je u komercijalnim medijima situacija ista kao i u lokalnim javnim emiterima.

"Vlasnici kažu da im treba od 1.5 do dva miliona eura da bi mogli da održe postojeći program i da ne bi došlo do dugova, a ukupni prihodi od marketinga za televizijske stanice su od 4.5 do pet miliona eura. Imamo tri televizije sa nacionalnom pokrivenošću i javni servis i možete zamisliti kako izgleda to tržište i koliko je realno da opstaju...", smatra Rudović.

On je, na panelu o stanju u oblasti u elektronskim medijima, kazao da sa aspekta poštovanja Kodeksa novinara u Crnoj Gori imamo relativno ozbiljan informativni program u vodećim medijima, te da nemamo problem sa tabloidnim pristupom u tradicionalnim medijima. Ipak, kazao je da ovaj problem postoji na portalima, pogotovo onim koji ne žele da budu dio pravnog sistema.

Striktna primjena zakona značila bi gašenje medija

Predsjednik Savjeta AEM Branko Bošković istakao je da je upotreba govora mržnje generalno svuda u porastu, ali da su crnogorski elektronski mediji ostali dovoljno imuni na ovu pojavu, sa malim izuzecima.

"Zabrana emitovanja za mene nije popularna mjera... U januaru je donesena jedna, koja je po mom mišljenju bila opravdana", kazao je Bošković.

On je ocijenio da je Fond za podsticanje medijskog pluralizma napokon zaživio i da je nedavna raspodjela pokazala da su emitere koji su ispunili uslove pokušali da nagrade na najbolji način.

Bošković smatra i da nije dobar momenat da se striktno primjenjuju zakonska rješenja u određenim oblastima jer se elektronski mediji nalaze u vrlo nezavidnoj situaciji, kada bi striktna primjena značila i njihovo gašenje.

Članovi savjeta ljudi koji nemaju veze sa medijima

Generalni direktor Radio-televizije Nikšić Nikola Marković ocijenio je da se novim zakonskim rješenjima mora promijeniti način finansiranja lokalnih javnih emitera, jer samo apsolutna finansijska nezavisnost garantuje apsolutnu slobodu medija...

On je kazao da postoji paradoksalna situacija da država, kao osnivač lokalnih javnih emitera suštinski ne vodi računa o mediju koji je osnovala, opredjeljuje mala sredstva, vrši pritisak ili kažnjava medije neuplaćivanjem sredstava prilikom promjene vlasti.

"To dovodi do loše pozicije i loše proizvodnje...", istakao je Marković.

On je kazao da mu je žao što na skupu nema predstavnika RTCG kako bi se uporedila situacija u javnom servisu i javnim lokalnim emiterima. Pojasnio je da država izdvaja oko 16 miliona eura iz budžeta za RTCG, dok se kod lokalnih finansiraju programski sadržaji, te da postoji potpuno različit pristup finansiranja zbog čega su lokalni emiteri u težoj poziciji.

Marković je istakao da se zakon, osim po pitanju finansiranja, mora promijeniti i kada je riječ o odlučivanju.

"Imate situaciju da su zakonska rješenja postavljena tako da su u savjetima ljudi koji nemaju veze sa medijima... Problem je što o ovako ozbiljnim stvarima odlučuju nekompetentni ljudi i nema sreće dok je to dio političkog dogovora", istakao je on.

Pojasnio je da nema iluziju da će ova tijela moći da se oslobode u potpunosti političkog uticaja, ali da treba naći rješenja kako ne bi, na primjer, moglo da se dešava da je neko danas odbornik partije, a sjutra član savjeta.

Marković je zaključio da upravo medijska zajednica treba da reguliše standarde i kriterijume za izbor članova savjeta RTCG i lokalnih javnih emitera.

Bonus video: