Članovi nikšićkog Opštinskog komiteta (OK) Jugoslovenske komunističke partije (JKP) Crne Gore, povodom 4. jula, Dana borca, položili su cvijeće na grob narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića.
„Ako bi sloboda trebala da ima svoje lice, svoj fizički izraz onda bi to bio osmijeh Ljuba Čupića. U tom prkosnom osmijehu sabrana je sva naša istorija, napori, pokoljenja koji su plaćali krvavu cijenu za slobodu zlatnu. Neki drugi narodi, sa mirnijom istorijom, dičili su se tamo nekim glamuroznim osmijehom Mona Lize ali ovdje, na ovom surovom kamenu, mogao je da se rodi samo osmijeh Ljuba Čupića“, kazao je profesor Mirko Đurđevac, član OK JKP CG Nikšić.
Kako je istakao, ta neprekidna borba za slobodu i ljudsko dostojanstvo stvorila je „naš, poseban tip čovjeka, koji poput nekog mitskog heroja ide iz podviga u podvig sa osjećanjem da sve može propasti, ali čast i obraz ostaju dovijeka“.
„To je i Ljubo Čupić znao, dok je stajao na ovom mjestu strašnog postojanja, prije osamdeset godina i svojom junačkom smrću zlatnim slovima upisao se u našu i svjetsku istoriju. Izašao je ovaj div - heroj da se oči u oči susretne sa posljednjim odsudnim časom koji kod ljudi odvajkada izaziva taj neki iskonski strah i pun prezira prema neprijatelju i uperenu puščanim cijevima uputio osmijeh koji je izašao iz okvira običnog ljudskog života i postojanja i ušao, kako pjeva Njegoš, 'žertve blagorodne da prelaze sa bojnih poljanah u veselo carstvo poezije", istakao je Đurđevac.
Podsjetio je na Čupićev revolucionarni put, na osmijeh kome se divio Žan pol Sartr, osmijeh koji ostaje da „traje i opominje, nadahnjuje i inspiriše da niko i ništa ne može da pobijedi čovjeka koji je osvojio tu svoju unutrašnju slobodu jer ona je preduslov za svaku drugu slobodu“.
„Sve što je vrijedno, istinito, dobro, lijepo, ostvareno je kroz slobodu. To je čvrsta neopoziva istina koju je Ljubo Čupić zapečatio svojom smrću i osvijestio svojim osmijehom“, poručio je Đurđevac.
Podsjetio je da je 4 jula 1941. godine donijeta odluka o dizanju ustanka protiv neprijatelja u „srcu porobljene Evrope“, da je odlučeno da se sa sabotažnih akcija pređe na opšti narodni ustanak, a narodima i narodnostima Jugoslavije je upućen proglas u kome je naglašeno da od Jugoslavije treba stvoriti „opsjednutu tvrđavu za fašističke osvajače".
„Od aprila do jula 1941. brzo je porastao i broj članstva KPJ tako da je primljeno oko 4.000 novih članova, te ovim događajima KPJ je ušla u oružani ustanak sa oko 12.000 komuista i 30.000 skojevaca. Poslije ovako smjelog, široko pripremljenog trasiranog puta krenuli su redom ustanci širom Jugoslavije i pokrenuli jednu ogromnu lavinu narodnog nezadovoljstva i tradicionalnoig slobodarstva“, zaključio je Đurđevac i zahvalio se komunistima, borcima i svim građanima koji u sebi čuvaju „sveti plamen slobode i socijalne pravde“.
Bonus video:
