Povodom velikog jubileja – 70. godišnjice jedinstvene lokalne sportsko- etnografsko-turističke manifestacije Bućarska Olimpijada, na gradskoj rivi u Tivtu sinoć je priređen maštovit multimedijalni program.
U maniru koji je obilježio život starih Tivćana kroz mobu i feštu, hepening na gradskoj rivi priredila je Optina Tivat u saradnji sa Turističkom organizacijom, ovdašnjim bućarskim klubovima predvođenim BK "Palma" iz Donje Lastve koji sam slavi 50. godišjicu i domaćin je ovogodišnje Olimpijade, kao i brojnim institucijama kulture i organizacijama civilnog društva.
Na inicijativu Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, uz podršku Savjeta za kulturu, tradicionalna tivatska ljetnja sportsko-pučka fešta Bućarska Olimpijada je uvrštena u kulturne manifestacije od izuzetnog značaja za Tivat.
Naime, žitelji najmanje bokeljske opštine su 1952. godine, kada su nakon Drugog svjetskog rata obnovljene i u Helsinkiju održane ljetnje Olimpijske igre, priredli svoju prvu Olimpijadu u bućanju i nastavili da je kontinuirano održavaju svakog ljeta do danas.
Prva Bućarska Olimpijada održana je na "stadionu Kopište" u Đurđevom brdu, a od tada su se svi lokalni bućarski klubovi u Tivtu više puta izmijenjali u ulozi domaćina ove specifične i omiljene lokalne manifestacija sa izrazitim mediteranskim karakterom i šarmom.
Koliko je tivatska Bućarska Olimpijada bila značajna, svjedoči i to što ju je najpopularniji štampani sportski medij u bivšoj Jugoslaviji, zagrebačke "Sportske novosti" redovno pratio, a taj je medij čak davao i poseban pehar i nagradu za fer plej učesnicima Olimpijade.
Budući da reprezentuje suštinu svega onoga što je tradicionalni mediteranski i primorski mentalitet i način života, tivatska Bućarska Olimpijada istovremeno predstavlja i originalan turistički brend.
Tim povodom sinoć se feštalo i na Pinima, gdje je program započeo nastupom najstarije aktivne lokalne kulturne institucije - Glazbeno-prosvjetnog društva "Tivat" koje je okupljene pozdravilo sa nekoliko potpurija popularnih primorskih i dalmatinskih melodija.
Prisutne Tivćane i furešte kako lokalci od milošte nazivaju turiste, potom je zvanično otvarajući manifestaciju, pozdravio gradonačelnik Željko Komnenović.
"Riječi legendarnog Predraga Matvejevića da na Mediteranu duh stari sporije od tijela, imaju pravi dokaz u ovom fenomenu koji se zove Bućarska Olimpijada. Tivat je već 70 godina kontinuirano "olimpijski grad", grad u kojem se svake godine održava jedinstvena sportska manifestacija - Olimpijada u bućanju, koju su prije sedam decenija pokrenuli mještani po uzoru na čuvene ljenje Olimpijske igre u Helsinkiju. Tražeći ono što je vrijedno i što predstavlja turistički potencijal, ali i grad Tivat, imali smo sve vrijeme ispred nas nešto što predstavlja vrijednost. Ono što je zrno soli koje daje i ukus i miris i boju Tivtu i upravo na tome želimo da gradimo ono što se zove turistički proizvod Tivta. Zbog toga su večeras buće, čuveni mediteranski sport koji odražava kulturu i način života Tivćana, na Pinima", kazao je Komnenović.
Sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Borka Mršulja naglasila je da Bućarska Olimpijada predstavlja duh zajedništva i da su na nju svi dobrodošli.
"Olimpijada za Tivat i Tivćane je asocijacija za sportski duh i kulturu življenja jednog vremena, tople ljetrnje noći, druženja i prijateljstva. Bućarska Olimpijada je i damižana domaćeg vina, ali i slana riba, pjesma i zabava", kazala je Mršulja dodajući da je Bućarska Olimpijada ove godine po prvi put uvrštena i u zvanični program kulturnih manifestacija Opštine Tivat "sa potencijalom da postane manifestacija od posebnog značaja".
"Namjera nam je da oživimo duh Bućarske Olimpijade u punom sjaju i da ga prenesemo, kako na nove stanovnike Tivta, tako i na sve naše drage goste. Olimpijada je dio nematrerijalnog kulturnog nasljeđa grada, svojevrsni brend koji smo dužni u godinama pred nama da njegujemo", istakla je Mršulja dodajući da je stim u vezi, lokalna uprava Tivta raspisala i konkurs za izradu novog originalnog suvenira Tivta na temu Bućarske Olimpijade.
Na istorijat te manifestacija, ali uopšte istoriju bućanja u Tivtu i zogova kao mjesta okupljanja mještana i lokalnih tačaka oko kojih je nekada vreo lokalni društveni život, brojni posjetioci imali su prilike da se upoznaju iz projekcije starih forografija, ali i premijerne projekcije upravo snimljenog novog kratkog dokumentarnog filma naslovljenog "O’ šponde- 70 godina Bućarske olimpijade u Tivtu", a koji je o tom svojevrsnom sportsko-društveno-turističkom fenomenu od velikog značaja za lokalnu nematerijalnu kulturnu baštinu, uradila mlada sineastkinja iz Herceg Novog Jana Radan.
Obraćajući se publici na bokeškom dijalektu, značaj ove manifestacije i bućanja za Tivćane, prisutnima je pokušao da objasni i državni sekretar Ministartva kulture i medija Vatroslav Bean, i sam pasionirani bućar.
On je i domaće i furešte pozvao da dođu na zogove BK "Palma" u Donjoj Lastvi na kojima je u subotu veče i zvanično počelo to jedinstveno takmičenje koje će trajati narednih mjesec dana.
"Osjetićete strast, emociju, dešpet, želju za pobjedom, ljetnjim osvajanjem, želju za slavom. A lako može bit’, kao što je i puno puta bilo u ovih sedam desetljeća, da doživite ljubav, novo neraskidivo prijateljstvo, novu doživotnu uspomenu, koji su se pleli uz pjesmu, bocu vina, miris mora i dobro planirane filigranski precizne i lukave poteze. Garantujem da će vam sve to djelovati ludo, i da smo svi mi ludi. I nećete falit. Zbog buća je ovdje nekad gorjelo sijeno, kotrljao se bubanj Glazbe i trčalo za njim od Đurđeva brda pu mora, padale su beštime, nije se zborilo mjesecima, ali i puno više od toga se na bućama pjeva, svira, pije, veseli životu i nekom konkretnom momentu. Mi jesmo ludi za buće, zato to ponavljamo evo 66 ljeta u dosadašnjih 70 godina. I ne namjeravamo stat’. A ludilo će uhvatit’ i vas. Viđećete! Dodatno što će vas Lastovljani potpuno išempijat", poručio je Belan.
U zabavnom dijelu programa su nastupili članovi KUD-a "Boka" iz Tivta i etno-mažoretke "Modesta", dok je kao posebna atrakcija na Pinima priređen i revijalni program u kome su bućari BK "Palma" na imporvizovanom zogu na gradskoj rivi, prisutnima prezentirali nekoliko savremenih bućarskih disciplina.
Inače, tivatska "Bućarska Olimpijada" igra se po starim pravilima ovog drevnog mediteranskog sporta "u 21 punat i dvije dobre", što će reći da pobjeđuje ona ekipa koja prva stigne do 21 poena i tako dva puta savlada takmace. Bućanje je i veoma star sport, a istoričari imaju podijeljen stav o porijeklu ove igre: jedni smatraju da je porijeklom iz Baskije, dok drugi smatraju da je postojbina bućanja Italija.
Igra se na bućalištu ili zogu - ravnom terenu dužine između 20 i 30 metara, širine od 2,5 do 4 metra, a koji je ograđen, obično daskama visine 20 centimetara. Podlogu obično čini tvrdo utabani pijesak, a igra se bućama- nekada drvenim, a sada metalnim kuglama. Cilj igre je baciti buću tako da se ona što bliže dokotrlja do bulina (male kuglice-markera koja je orijentir za sve igrače). Za svaku buću koja je najbliže bulinu, dobija se bod (punat). Boduju se samo boće koje su bliže bulinu od protivničkih. Igra se dok jedna od ekipa ne postigne 21 punat.
Na tivatskoj Bućarskoj Olimpijadi tradicionalno učestvuje veliki broj takmičara, kako domaćih tako i "fureštih" (turista iz unutrašnjosti Crne Gore, Srbije ali posljednjih godina sve više i iz inostranstva). Među ekipama kojih bude i preko 50, ima čisto muških, ženskih ili mješovitih, a posebnu draž ovoj manifestaciji daje to što donosi autentični duh nekih ranijih, prošlih vremena kada su bućališta bila mjesto društvenog okupljanja i lokacije na kojima se, često u šaljivom tonu "pretresao" ozbiljni, redovni život koji se odvijao mimo buća i bulina.
Na bućalištima se tako čuju dotada neispričane priče ili bar one koje nisu dovoljno puta ispričane, izmisle neke nove da se uvesele prisutni i rađaju nove zgode koje će se godinama prepričavati.
Ne treba ni govoriti da oni koji gube, po pravilu imaju tanje živce, ali i "maštovitije" psovke od onih koji pobijeđuju, a sve to kombinovano je sa razradama čitavih strategija kako treba odigrati - od šponde ili pak ampresavat, malo "liznuti" buću ili kako već preporuče iskusni vođe ekipa, sve to naravno, na originalnom bokeškom dijalektu.
Najveći gušt igrača, osim pobjede njihove ekipe je, naravno, "naložiti" onoga ko je najveći živac ili ko će imati "najbolju" reakciju. E, onda slijedi opšte veselje i sva ona draž koja bućanje i Bućarsku Olimpijadu čine tako jedinstvenom i među turistima i domaćima manifestacijom.
Ove godine se za Olimpijadu prijavio do sada rekordan broj ekipa - njih čak 63, sa ukupno skoro 500 takmičara, a koje će se u narednih mjesec dana za titulu najbolje i veliki pehar, nadmetati po kup sistemu – na ispadanje.
Bonus video:
