Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG), general-pukovnik, Ljubiša Jokić kazao je da se za eventualno angažovanje pripadnika VCG u nekim novim misijama, prvenstveno rukovode time da je bitno očuvati dostignuti kredibilitet među saveznicima, pri čemu se prioritetno brine o životima i zdravlju vojnika.
On je, u intervju agenciji MINA, povodom 7. oktobra, Dana VCG, rekao da je VCG članstvom u Alijansi dobila obavezu da svoje zadatke uskladi sa zadacima saveznika.
Kako je naveo, dobijanjem statusa članice VCG nije imala dodatne obaveze kada su u pitanju zahtjevi za odlazak u misiju na ratnom području.
Jokić je pojasnio da se pri donošenju odluke o učešću u nekoj misiji, prvenstveno vodi računa o nacionalnim interesima, kapacitetima i bezbjednosnim rizicima.
On je podsjetio da pripadnici VCG u međunarodnim misijama i operacijama učestvuju od 2006. godine, i do sada nijesu imali ugrožavanja sigurnosti vojnika.
„Za eventualno angažovanje pripadnika naše Vojske u nekim novim misijama, prvenstveno se rukovodimo time da je bitno očuvati dostignuti kredibilitet među saveznicima, pri čemu prioritetno vodimo brigu o životima i zdravlju naših pripadnika“, rekao je Jokić.
On je kazao da za Crnu Goru, podrška miru kroz doprinos međunarodnim misijama i operacijama znači stvaranje i održavanje kredibiliteta u međunarodnoj zajednici i država time pokazuje odgovornost i svijest o potrebi održavanja bezbjednosti i sigurnosti u svijetu.
„Zainteresovanost pripadnika VCG za misiju „Resolute Support“ (Odlučna podrška) u Avganistanu je izuzetno velika. Broj prijavljenih kandidata višestruko prevazilazi broj traženih. To nam omogućava izbor kvalitetnog i visoko osposobljenog kadra“, kazao je Jokić.
On je naglasio da je učešće u međunarodnim misijama najbolji vid obuke i edukacije, koji značajno doprinosi podizanju ličnog samopouzdanja, ali je od velikog značaja i za razvoj i unapređenje interoperabilnosti i sposobnosti VCG.
„Te naučene lekcije kasnije se primjenjuju u obuci naših jedinica. Gotovo četvrtina od ukupnog broja pripadnika VCG bila je angažovana u nekoj od misija“, saopštio je Jokić.
On je naglasio da je VCG u potpunosti spremno dočekala članstvo u NATO.
Kako je podsjetio, proces pristupanja NATO nije bio ni lak ni kratkotrajan i Crna Gora je tokom evroatlantskih integracija, prošla kroz niz procesa, prvenstveno u okviru programa „Partnerstvo za mir“ i mehanizama koji taj program pruža aspirantima za članstvo.
„VCG je tokom tih procesa značajno unaprijedila sposobnosti, što se posebno pokazuje tokom angažovanja u međunarodnim misijama i operacijama, pa i najsloženijim i najzahtjevnijim, kao što je bila ISAF i sada „Resolute Support“ u Avganistanu. Za te aktivnosti pripadnici VCG dobijaju zavidne ocjene od strane relevantnih međunarodnih autoriteta“, rekao je Jokić.
Tokom integracije, kako je pojasnio, Vojska će morati da usvoji određene standarde, da svoj sistem planiranja uvede u međunarodne okvire i standarde, a u određenim oblastima da dostigne tzv. „Pune operativne sposobnosti“ i slično.
„Nakon tog procesa, moći ćemo da kažemo da su Crna Gora i njena Vojska u potpunosti integrisane u NATO strukture“, naveo je Jokić.
On je kazao da članstvo u Alijansi omogućava korišćenje njenih raspoloživih mehanizama i alata u obuci, opremanju, infrastrukturi, podjeli kapaciteta, združivanju sposobnosti, a sa druge strane, od Crne Gore i njene Vojske očekuje se da, shodno svojoj veličini i mogućnostima, pruže doprinos Savezu, kroz participaciju u zajedničkom budžetu, doprinosu NATO komandnoj strukturi i strukturi NATO snaga.
„Za crnogorske vojnike to znači dodatne zahtjeve u razvoju sposobnosti, spremnost da odgovore na postavljene zadatke, obučenost za rad u međunarodnom okruženju i slično. Istovremeno, pruža se mogućnost ličnog usavršavanja i sticanja iskustava i vještina, posebno u međunarodnom okruženju“, pojasnio je Jokić.
Komentarišući trenutnu situaciju u VCG, Jokić je rekao da je ona u potpunosti posvećena izvršavanju dodijeljenih misija i zadataka, kako u zemlji tako i u inostranstvu, u mirovnim misijama i operacijama.
„Sposobnosti Vojske i vojna disciplina su na visokom nivou. Ulaže se veliki trud na unapređenju sposobnosti i kapaciteta svakog pripadnika Vojske, kako bi na adekvatan način odgovorili zahtjevima, posebno za rad u međunarodnom okruženju, u sastavima međunarodnih snaga, kao i usavršavanja u inostranstvu“, kazao je Jokić.
On je naveo je slijedeći strateške ciljeve državne politike, među kojima je bilo i pristupanje Crne Gore NATO, započet proces reformi.
Jokić je kazao da je reforma Vojske proces koji traje i koji se ne može završiti u kratkom periodu.
Prema njegovim riječima, Vlada je donijela Odluku o organizacijsko-formacijskoj strukturi i veličini VCG, i sada se donose rješenja u skladu sa njom.
„U skladu sa novom organizacijsko-formacijskom strukturom Vojske, predviđeno je 1.950 formacijskih/radnih mjesta (dužnosti). VCG trenutno ima 1.802 pripadnika“, precizirao je Jokić.
On je naglasio da je brojnost VCG projektovana u odnosu na prijetnje i rizike po bezbijednost Crne Gore, na opredjeljenje države da bude dio kolektivnog sistema bezbijednosti, kao i na ukupne državne resurse, ekonomske, ljudske i materijalne.
Jokić je naveo da je u VCG 0,31 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore.
Komentarišući dobrovoljno služenje vojnog roka, Jokić je rekao da on pruža mogućnost procjene, uz projektovanje i razvijanje ciljanih sposobnosti.
„Ta procjena biće mjerilo za dalje angažovanje svih lica u VCG, kako pripadnika rezervnog sastava, tako i za selekciju vojnika po ugovoru, te kadeta za upućivanje na školovanje u vojne akademije u inostranstvu“, kazao je Jokić.
On je rekao da u svakom slučaju, postoji obostrana korist od te aktivnosti, pa će borbena gotovost VCG i njena spremnost da reaguje na različite izazove tim projektom biti unaprijeđena.
Upitan u vezi sa idejom obaveznog služenja vojnog roka, Jokić je podsjetio da je VCG naslijedila odbrambeni sistem koji je bio zasnovan na obaveznom služenju vojnog roka i popuni značajnog dijela tzv. „ratnog sastava“ Vojske licima iz rezervnog sastava, kako bi se u slučaju rata obezbijedila potrebna popunjenost jedinica i masovnost ukupnog sastava Vojske.
„U takvom sistemu, nema udruživanja, već zemlje razvijaju sopstvene kapacitete i sposobnosti, što ga čini izuzetno skupim i tromim. Zasnovan je na potrebama odbrane teritorije od spoljne agresije klasičnim vojnim sredstvima, što je u savremenim uslovima gotovo nemoguće“, pojasnio je Jokić.
On je rekao da savremene bezbjednosne prijetnje i izazove karakterišu asimetričnost, nepredvidljivost, brze promjene situacije, fokusiranost na ograničene ciljeve.
Odgovor na njih, kako je kazao Jokić, zahtijeva moderno opremljene, visoko obučene i veoma mobilne snage, sposobne za brz odgovor na svaki oblik prijetnji, često i van teritorijalnih granica države.
„Iz tog razloga Crna Gora se opredijelila za kolektivni sistem odbrane kao bezbjednosno najracionalnijem, te smo u skladu sa tim dimenzionirali i naše odbrambene snage. Pored svega, eventualno obavezno služenje vojnog roka, iziskivalo bi ozbiljne pripreme i, u krajnjem, značajne izdatke i resurse“, smatra Jokić.
Takođe, dodao je, bilo bi neracionalno povećavati brojno stanje VCG za hiljade vojnika na služenju vojnog roka.
„Takvo rješenje ne bi bilo u skladu sa principom stvaranja održivog sistema koji obezbjeđuje pravilan odnos personalnih troškova i ulaganja u opremanje i modernizaciju oružanih snaga“, naglasio je Jokić.
Govoreći o postojećoj opremi i naoružanju, Jokić je rekao da je VCG u jednom dijelu, dobro opremljena i posjeduje kvalitetnu i modernu opremu u skladu sa najzahtjevnijim međunarodnim standardima.
"Posjeduje opremu i naoružanje za pješadijske, planinske, inžinjerijske i specijalne jedinice, za jedinice za borbu protiv eksplozivnih naprava i Vojne policije, HBRN opremu. Razvijamo i unapređujemo izuzetno značajne kapacitete u domenu nadzora mora i vazdušnog prostora u dva operativna centra, Mornaričkom i Vazduhoplovom" , rekao je Jokić.
On je saopštio da je ostalo još dosta toga da se nabavi za potrebe dostizanja punih sposobnosti Vojske.
"Nabavka višenamjenskih helikoptera je jedan od prioriteta modernizacije Vojske Crne Gore. Namjena ovih helikoptera je višestruka i ogleda se kroz sve misije dodijeljene Vojsci kroz strategijska dokumenta nacionalne bezbjednosti i odbrane", kazao je Jokić.
On je pojanio da je nabavka takvih helikoptera izuzetno složena i zahtijeva studiju sa preciznim specifikacijama, kako tehničkih karakteristika, tako i sve potrebne prateće opreme.
Jokić je podsjetio da je Vlada odobrila kreditni aranžman za taj projekat.
"Izrađene su potrebne studije sa detaljnim specifikacijama i u toku je razmatranje i odabir odgovarajućeg modela, na osnovu prikupljenih podataka tokom ispitivanja tržišta", naveo je Jokić.
Na pitanje kako su zadovoljni učešćem crnogorskih vojnika i gašenju požara tokom ljeta,Jokić je rekao da pripadnici VCG spremno i profesionalno reaguju kad god je država Crna Gora suočena sa elementarnim nepogodama.
"Tako je bilo i tokom prethodne ljetnje sezone i velikog broja požara", rekao je Jokić.
On je kazao da je na gašenju požara u najkritičnijim ljetnjim mjesecima, na teritoriji opština Podgorica, Danilovgrad, Cetinje, Mojkovac, Bar, Ulcinj, Sutomore, Herceg Novi i Tivat, sa posebnim težištem na najugroženijem području poluostrva Luštica, dnevno bilo angažovano i do 200 pripadnika VCG.
"To ukazuje da je VCG gašenju požara prišla odgovorno i planski, uz stavljanje na raspolaganje svih kapaciteta svojoj državi i građanima", naveo je Jokić.
On je istakao da su puni doprinos dali i pripadnici Vojske koji su raspoređeni na dužnostima u Nikšiću, Kolašinu ili Pljevljima.
"O visokom stepenu obučenosti i spremnosti Vojske Crne Gore za ovakve i slične situacije, govori i činjenica da nijesmo imali povrijeđenih lica, niti oštećenja materijalno-tehničkih sredstava", naveo je Jokić.
Bonus video:
